Pitanje priuštivog stanovanja jedno je od ključnih izazova današnjice, osobito za mlade. Zakon o priuštivom stanovanju je krovni zakonodavni okvir koji se donosi temeljem Nacionalnog plana stambene politike RH koji je Vlada RH donijela u ožujku prošle godine s ciljem povećanja dostupnosti stanova, osiguranja održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja.

Mjere koje proizlaze iz stambene politike obuhvaćaju više područja: povećanje stambene ponude, regulaciju tržišta najma i smanjenje regionalnih razlika, stoji u prijedlogu tog Zakona.

Sve detalje tog zakona na konferenciji za medije iznio je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Bačić je istaknuo da bi zakon možda već idući tjedan mogao biti u raspravi.

"Ovaj zakon je najavljen prošle godine kad smo u ožujku donijeli Nacionalni plan stambene politike, prvi strateški dokument o stanovanju u 34 godine hrvatske državnosti. Htjeli smo donijeti dokument koji bi sveobuhvatno obuhvatio oblast stanovanja, a uz rad je riječ o osnovnom ljudskom pravu koje predstavlja emocionalni, obiteljski i društveni temelj. Htjeli smo riješiti to pitanje, tako da se ljudi kroz vlasništvo ili najam mogu ostvariti, jer znamo da je stanovanje jedna od temeljnih odrednica zasnivanja obitelji i životnog ostvarivanja", rekao je Bačić.

"Ukupno za 3,870 milijuna građana izgrađeno je 2,39 milijuna stambenih jedinica. Sam taj broj ukazuje da ne bi trebalo biti problema s nedostatkom stanova, ali to nije tako. Gotovo 958.000 stambenih jedinica se ne koristi ili se koristi za druge namjene. Čak 595.000 stanova je prazno. To smo dobili iz podataka popisa stanovnika DZS-a i podataka HEP-a o niskoj potrošnji. Tako čak 40 posto stanova ne služi stanovanju.

Prema podacima MMF-a i Ekonomskog instituta, Hrvatskoj nedostaje 235.000 stambenih jedinica za sustav priuštivog stanovanja. Mi smo, uz Portugal jedina zemlja u kojoj mladi najkasnije odlaze iz roditeljskog doma. Osim toga, kućanstva u Hrvatskoj su najnapučenija u EU. Imamo 34,3 posto napučenih kućanstava što je duplo više od europskog prosječna.

Pritom priuštivost trebamo gledati regionalno. Situacija nije svuda ista. Ispada je u Dubrovniku najteže doći do nekretnine. Prema indeksu priuštivosti u Dubrovniku za prosječni prihod možete kupiti 3,2 kvadrata, a u Vukovaru više od 20 kvadrata. Tako ćemo uzeti osnovicu od 60 posto utvrđene cijene nekretnine u osmoj kategoriji regionalne razvijenosti, kao cijenu priuštivog stanovanja", rekao je Bačić.

Rast popularnosti dugoročnog najma

"Reforma stanovanja koju smo napravili je već napravila iznimne rezultate. Trideset posto više stambenih jedinica je u 2025. u odnosu na prošlu godinu bilo u dugoročnom najmu", dodao je Bačić i podsjetio da je uvedena i mogućnost povrata poreza na kupnju prve nekretnine.

Zakonom o gradnji u potpomognutim područjima omogućena je priprema izgradnje 493 stambene jedinice, dodao je.

"Zakon o priuštivom stanovanju ide korak naprijed u odnosu na Zakon o POS-u. Postat će obvezno u zgradama koje imaju više od 10 stanova, barem 50 posto jedinica mora biti za najam. Ako su zgrade manje od 10 stanova, onda svi moraju biti raspoloživi za najam. Moramo pružiti tu mogućnost kao država, da onima koji žele najam, da im to i omogućimo.

Mijenja se odredba o otuđenju stanova. Podižemo granicu na 35 godina i na taj rok ne možete prodati stan. Ali, propisali smo iznimke te smo ostavili pravo prvokupa APN-u i jedinicama lokalne samouprave, ako su oni investitori.

JLS postaju glavni partner realizacije zakona, jer mogu preuzeti na svom području potpunu brigu o stanovanju, zajedno s APN-om i ministarstvu.

Mijenjamo model financiranja koji ide u prilog budućem najmodavcu ili vlasniku stana ili kuće koja će biti izgrađena tim zakonom", ukratko je ministar objasnio najvažnije promjene.

Tko ima pravo na priuštivo stanovanje?

"Za mogućnost ishođenja određenih potpora i subvencija pravo imaju hrvatski građani do 45 godina i obitelji s djecom, radnici u deficitarnim zanimanjima, pa i one u prekarnom radu, iako to nije definirano zakonom, te posebno ranjive skupine, poput osoba s invaliditetom i umirovljenika, kako bismo mogli omogućiti izgradnju domova za starije, i posebno rješavanje pitanje zaštićenih najmoprimaca. Više bi stanova bilo u priuštivom najmu da ne moramo rješavati to pitanje.

Puno smo razmišljali o tome tko sve može ući u okvir zakona. Uzeli smo kriterij od 2,5 lokalnih medijalnih plaća za jednu osobu, a za svaku sljedeću još 50 posto iznosa lokalne medijalne plaće. Time smo obuhvatili velik broj građana, ako znamo da je medijalna plaća oko 1400 eura", dodao je Bačić i objasnio modele provedbe.

"Ovim zakonom ćemo potaknuti i sufinancirati izgradnju zgrada i kuća. Brojne su zajednice izrazile želju i potrebu da ne financiramo samo zgrade, već da je potreba velikog broja naših građana da izgrade obiteljsku kuću. To ćemo bolje definirati ovim zakonom", rekao je Bačić dodavši da je to bilo moguće i kroz POS, ali je to realizirano u vrlo maloj mjeri.

"Poticat ćemo i obnovu kuća i stambenih zgrada kroz Nacionalni plan energetske obnove, ali ići ćemo i u rekonstrukciju objekata po povoljnijim objekata. Državne nekretnine u ovom trenutku obavlja 300-tinjak stambenih jedinica. Iza nas je već značajan broj obnovljenih zgrada, ponajprije na potresima pogođenim područjima", rekao je Bačić.

Obnova i izgradnja stanova i kuća

"Potpora za stjecanje prve stambene nekretnine je polučila 4138 zahtjeva za povrat 50 posto PDV-a ili poreza na promet nekretnine. Iznos povrata PDV-a iznosi oko 18 ili 19 tisuća eura, a prosječna je potpora oko 9000 eura, ako se gleda povrat oba poreza.

Program priuštivog najma je u javnom pozivu do 15. veljače. Primjetan je enorman broj prijedloga građana da daju svoje nekretnine u priuštivi najam. Stan od 60 kvadrata u Zagrebu za najam od 6-7 godina daje 60-70 tisuća eura.

Program za gradnju obiteljskih kuća je zakonom već definiran, ali prikupljanje zahtjeva će biti kasnije omogućeno kroz program.

Po prvi put omogućujemo gradnju stambenih jedinica kroz neprofitne stambene zadruge. Vrlo detaljno smo to definirali, a nadzor će voditi ministarstvo i APN te ćemo i tako omogućiti gradnju novih stambenih jedinica", dodao je Bačić.

Uređenje pročelja i ugradnja liftova

"Program uređenja pročelja je usvojen na vladi. U ožujku ćemo objaviti javni poziv. Samo JLS koje osiguraju 33 posto sredstava potrebnih za obnovu pročelja u gradskim jezgrama će moći participirati. Uz pomoć JLS ćemo primjereno obnoviti zgrade. Brojni su gradovi već osigurali sredstva. Slično je i s ugradnjom dizala, iako tu nije obveza, neke su JLS i ovdje propisale proračunska sredstva za ugradnju liftova u zgradama s tri ili više katova, moguće je i manje ako ondje žive osobe u potrebi", objasnio je Bačić.

"JLS će moći same pokretati vlastite projekte priuštivog stanovanja, kroz osnivanje vlastite tvrtke. Tvrtke se mogu osnivati i u dogovoru s drugim JLS-im ili sa županijom. Moguće je i da APN donosi programe koje potom moraju odobriti gradska vijeća, odnosno županijske skupštine.

Trpili smo u Saboru kritike da smo priuštivo stanovanje digli na razinu božanstva te da smo pregazili ustavnu autonomiju JLS-a. Nama je bitno ubrzati proces, ne možemo sada planirati da gradimo 2040. Donijeli smo stoga urbanistički projekt, kojim se sublimira urbanistički plan uređenja, zaštitu prirode i izdavanje lokacije dozvole. Omogućili smo i mogućnost izmjena GUP-a, ali i izmjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, ako je u kontaktu s građevinskim i ako ima riješenu infrastrukturu.

Nema promjene namjene zemljišta bez JLS, jer će one navesti lokacije gdje se može graditi priuštivo stanovanje. Prioritetno je da to bude u stambenoj zoni. Ako je brownfield investicija, onda se može i tako graditi. Ako postoji zemljište u općinskom, gradskom, županijskom ili državnom vlasništvu. Bitno je utvrditi lokaciju, pa onda krenuti u gradnju", objasnio je ministar.

"Oslobađanje od komunalnog doprinosa, sufinanciranje onoga što je u okviru gradnje te subvencije za komunalnu infrastrukturu bit će sufinancirano iz proračuna i iz VFO-a 2028.-2034. gdje će stanovanje biti među prioritetima financiranja", dodao je Bačić.

8000 stanova do 2030. 

Bačić će donijeti i pravilnik kako doći do mogućnosti uspostavljanja programa priuštivog stanovanja, što je temelj pokretanja projekata u JLS-ima, koje imaju rok do 31. srpnja uspostaviti vlastite programe, na temelju kojih će država procijeniti potrebna financijska sredstva.

"Mi smo planirali do 2030. izgraditi 8000 stambenih jedinica uz 2000 stambenih jedinica na potpomognutih područja. Netko će reći da je to malo, ali u 24 godine postojanja POS-a, izgrađeno je 9000 stambenih jedinica", ustvrdio je Bačić i dodao je da je to brojka bez priuštivog najma. 

"Nama je bilo u planu 2030. godine izdvojiti dvije milijarde eura. Ovo su naše potrebe da bismo mogli dohvatiti priuštivo stanovanje. Tijekom ove godine ćemo imati okvir za svaku od naših potreba. Uz cijene gradnje i sve ostale, mislim da smo postavili realni okvir da do 2034. omogućimo priuštivo stanovanje", rekao je ministar graditeljstva.