Između 40 i 60 tisuća djece školske dobi s različitim poteškoćama u razvoju, čini se, zbog tromosti hrvatske birokracije i neažurnosti nadležnog Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ostalo je od početka ove školske godine bez pomoći asistenata, čime im je znatno otežano i gotovo onemogućeno da prate nastavu
'Novi pravilnik o odgoju i obrazovanju te primjerenoj potpori učenicima s teškoćama u razvoju morao je biti donesen 1. kolovoza 2009. godine kako bi na snagu mogao stupiti s početkom školske godine.
Pravilnik nije donesen, a lokalne uprave za prosvjetu, koje su do sada odobravale podršku asistenata i mobilnih timova u nastavi, više nemaju podlogu za to. Samo u Zagrebu 50 posto djece s posebnim potrebama ostalo je bez asistenta.
Riječ je uglavnom o djeci s ADHD poremećajem (poremećaj pažnje i hiperaktivnost) dok su djeca s motoričkim oštećenjima i Downovim sindromom, zahvaljujući njihovim roditeljima, dobila asistente', kazao je izvršni direktor udruge IDEM Darko Kobetić
Zbog čega novi pravilnik nije donesen i tko će pomoći velikom broju djece dok se on ne donese, pitali smo državnu tajnicu u MZOŠ-u Dijanu Vrcan, koja je preko glasnogovornika Duje Bonaccija poručila: 'Do donošenja novoga na snazi je postojeći stari pravilnik u kojemu su regulirana sva pitanja vezana uz potporu učenicima s teškoćama u razvoju. Novi pravilnik je u postupku usvajanja te će biti objavljen čim bude usuglašen s drugim pravilnicima.'
U udruzi IDEM ističu da u aktualnom pravilniku nema nikakve osnove prema kojem bi škole mogle imati asistente jer ih on uopće nije poznavao.
'Uvođenje asistenata u škole bio je pilot projekt preuzet iz Velike Britanije. Pokazao se kao dobar i dogovoreno je da se implementira u novi pravilnik uz još niz stvari koje su, prije svega, inovativne.
Pravilnik je trebao pružiti osnovu za osiguranje punih ljudskih prava i sloboda osoba s invaliditetom, bez diskriminacije bilo koje vrste. Primjerice, aktualni pravilnik nije omogućavao djetetu s poteškoćama da pohađa redovnu školu, već bi ga se jednostavno klasificiralo i strpalo u posebnu', ističe Kobetić.
Kao glavni razlog nedonošenja novog pravilnika Kobetić navodi prije svega strah državnih institucija od inovativnosti.
'Meni se to čini kao jedini logičan razlog. Država se boji inovacija u određenim područjima. Novac nikako ne može biti opravdanje jer smo potporu za projekt dobili i od Svjetske banke.
Naime, pokazalo se da školovanje djeteta koje pohađa redovnu školu uz asistenta košta mjesečno tisuću kuna manje nego da pohađa posebnu školu', zaključio je Kobetić.