Sustav udaljen 116 svjetlosnih godina od Zemlje ima krajnje neobičan raspored planeta koji prkosi dosadašnjem znanstvenom objašnjenju o nastanku sustava sličnih našemu
Planetarni sustav udaljen oko 116 svjetlosnih godina mogao bi promijeniti dosadašnje razumijevanje nastanka planeta. Sustav oko crvenog patuljka LHS 1903 sadrži četiri planeta raspoređena na neuobičajen način: najbliži je stjenovit, sljedeća dva su plinovita, a najudaljeniji je ponovno stjenovit.
Takav raspored odstupa od obrasca poznatog iz našeg Sunčeva sustava, u kojem su stjenoviti planeti bliže zvijezdi, a plinoviti divovi dalje od nje. Standardna teorija objašnjava to razlikama u temperaturi unutar protoplanetarnog diska: blizu zvijezde mogu opstati samo materijali otporni na toplinu dok se dalje, iza tzv. snježne granice, led i hlapljive tvari mogu kondenzirati i omogućiti brz rast plinovitih divova.
vezane vijesti
Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Science, vodi Thomas Wilson sa Sveučilišta u Warwicku. On ističe da je ovo prvi poznati slučaj u kojem se stjenoviti planet nalazi iza plinovitih planeta u istom sustavu.
Taj vanjski planet, LHS 1903 e, ima radijus oko 1,7 puta veći od Zemlje, što ga svrstava u kategoriju 'superzemlje'. Prema istraživačima, nije vjerojatno da je nastao sudarom ili gubitkom atmosfere nekadašnjeg plinovitog planeta. Umjesto toga, predlažu model 'formacije u osiromašenom plinu', prema kojem su planeti nastajali postupno, odnosno od unutrašnjosti prema van, pri čemu je najudaljeniji planet formiran kasnije, kada je u disku već ponestajalo plina i prašine.
Sustav je prvo otkriven pomoću NASA-inog teleskopa Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS), a zatim detaljnije proučen ESA-inim satelitom CHaracterising ExOPlanet Satellite (Cheops), uz dodatne podatke s drugih teleskopa.
Prema Sari Seager s MIT-a, otkriće bi moglo predstavljati prve dokaze toga da se proces formiranja planeta oko crvenih patuljaka, najčešćih zvijezda u galaksiji, može odvijati drugačije nego u našem sustavu. Ipak, naglašava da su tumačenja i dalje predmet rasprave, prenosi CNN.
Heather Knutson s Kalifornijskog tehnološkog instituta ističe da bi LHS 1903 e mogao imati različite tipove atmosfera i možda dovoljno nisku temperaturu za kondenzaciju vode, a smatra da bi opažanja pomoću svemirskog teleskopa James Webb mogla pružiti dodatne uvide u njegov sastav.
Kako upozorava astronom Néstor Espinoza iz Instituta STS (Space Telescope Science), formiranje planeta složen je proces koji još nije u potpunosti razjašnjen.
