TAJNA POVIJEST

Znanstvenici potvrdili: Golem krug jama kod Stonehengea ipak su iskopali ljudi

28.11.2025 u 13:30

Bionic
Reading

Durrington krug niz je od oko dvadeset velikih jama pronađenih u području nešto većem od kilometra, a najnovije znanstvene metode navodno potvrđuju njegovu pravu prirodu

Arheolozi tvrde da su kombinacijom novih znanstvenih metoda konačno uspjeli potvrditi ljudsko podrijetlo iznimnog kruga jama iz neolitika, otkrivenog u blizini Stonehengea. Riječ je o tzv. Durrington krugu, nizu od dvadesetak velikih jama raspoređenih u promjeru većem od kilometra, u čijem se središtu nalaze lokaliteti Durrington Walls i Woodhenge. Neke od jama dosežu širinu od 10 metara i dubinu od pet metara, što upućuje na zahtjevan zahvat u tvrdom tlu te na vještinu i upornost ljudi koji su ih kopali.

Prvo otkriće iz 2020. godine izazvalo je veliko zanimanje i opisivalo se kao pronalazak jednog od najvećih prapovijesnih objekata u Britaniji. Pojavila se i hipoteza da je riječ o ranom dokazu numeričkog praćenja jer je precizno formiranje tako velikog kruga zahtijevalo sustavno kretanje i bilježenje položaja. No dio stručnjaka smatrao je da jame možda nisu ljudskog porijekla, već prirodna ulegnuća u terenu, piše Guardian.

Novo istraživanje, predstavljeno u časopisu Internet Archaeology pod naslovom The Perils of Pits, suprotstavlja se toj skepsi. Tim koji vodi prof. Vincent Gaffney sa Sveučilišta u Bradfordu primijenio je kombinaciju tehnika koje do sada nisu bile korištene na ovaj način. Električna tomografija otkrila je dubine jama, a georadar i magnetometrija njihove obrise. Budući da to nije moglo jednoznačno potvrditi ljudsku aktivnost, izvađeni su sedimentni uzorci koje se analiziralo optički stimuliranom luminiscencijom, a ona datira tlo prema posljednjem izlaganju svjetlu, te metodom sedDNA, koja iz tla izdvaja tragove biljnog i životinjskog DNA.

Ponavljajući obrasci u različitim uzorcima tla ukazuju na isto kronološko i procesno podrijetlo, što istraživači tumače kao dokaz ljudske intervencije. Prema Gaffneyju, takvi obrasci ne mogu nastati prirodnim putem. Rezultati upućuju na to da su jame iskopane u kasnom neolitiku, no njihov smisao ostaje nejasan. Moguće je, kaže, da je struktura bila povezana s vjerovanjem u podzemni svijet.

Ako se ta interpretacija potvrdi, Durrington predstavlja monumentalni zapis kozmologije tadašnjih zajednica, stvaran u istom krajoliku koji je oblikovao i znatno poznatiji Stonehenge.