Durrington krug je niz od oko dvadeset velikih jama pronađenih u području nešto većim od 1 kilometra, a najnovije znanstvene metode navodno potvrđuju njegovu pravu prirodu
Arheolozi tvrde da su, kombinacijom novih znanstvenih metoda konačno uspjeli potvrditi ljudsko porijetlo iznimnog kruga jama iz neolita otkrivenog u blizini Stonehengea. Riječ je o tzv. Durrington krugu, nizu od oko dvadesetak velikih jama raspoređenih u promjeru većem od jednog kilometra, u čijem se središtu nalaze lokaliteti Durrington Walls i Woodhenge. Neke od jama dosežu širinu od 10 metara i dubinu od 5 metara, što upućuje na zahtjevan zahvat u tvrdom, krednom tlu i na vještinu te upornost ljudi koji su ih kopali.
Prvo otkriće iz 2020. izazvalo je veliko zanimanje i opisivalo se kao pronalazak jednog od najvećih prapovijesnih objekata u Britaniji. Pojavila se i hipoteza da je riječ o ranom dokazu numeričkog praćenja, jer je precizno formiranje tako velikog kruga zahtijevalo sustavno kretanje i bilježenje položaja. No dio stručnjaka smatrao je da jame možda nisu ljudskog porijekla, već prirodna ulegnuća u terenu, piše Guardian.
vezane vijesti
Novo istraživanje, predstavljeno u časopisu Internet Archaeology pod naslovom The Perils of Pits, suprotstavlja se toj skepsi. Tim koji vodi prof. Vincent Gaffney sa Sveučilišta u Bradfordu primijenio je kombinaciju tehnika koje do sada nisu bile korištene na ovaj način. Električna tomografija otkrila je dubine jama, a georadar i magnetometrija njihove obrise. Budući da to nije moglo jednoznačno potvrditi ljudsku aktivnost, izvađeni su sedimentni uzorci koje se analiziralo optički stimuliranom luminiscencijom koja datira tlo prema posljednjem izlaganju svjetlu, te sedDNA metodom koja iz tla izdvaja tragove biljnog i životinjskog DNA.
Prepoznati, ponavljajući uzorci u različitim uzorcima tla ukazuju na isto kronološko i procesno podrijetlo, što istraživači tumače kao dokaz ljudske intervencije. Prema Gaffneyju, takvi obrasci ne mogu nastati prirodnim putem. Rezultati upućuju na to da su jame iskopane u kasnom neolitiku, no njihov smisao ostaje nejasan. Moguće je, kaže, da je struktura bila povezana s vjerovanjem u podzemni svijet.
Ako se interpretacija potvrdi, Durrington krug predstavlja monumentalni zapis kozmologije tadašnjih zajednica, stvaran u istom krajoliku koji je oblikovao i znatno poznatiji Stonehenge.
