Na pustim brdima Perua arheolozi su uspjeli otkriti 3800 godina star grad koji mijenja razumijevanje kolijevke drevnih američkih civilizacija
Četiri sata sjeverno od Lime, u suhoj dolini Supe, peruanska arheologinja Ruth Shady i njezin tim u srpnju su predstavili javnosti otkriće koje proširuje priču o najstarijoj civilizaciji Amerike. Novi arheološki lokalitet Peñico, star približno 3800 godina, otkriven je pod slojevima pijeska i vremena, a njegova monumentalna arhitektura svjedoči o snalažljivosti i miroljubivoj filozofiji naroda Caral.
Grad bez ratova u vremenu krize
Za razliku od Mezopotamije i Egipta, gdje su drevna društva svoje resurse branila zidovima i oružjem, Caralci nikada nije razvijali militarističke institucije. Njihova naselja nisu imala utvrde, a do sada nisu pronađeni nikakvi dokazi o ratovanju. Umjesto sukoba, zajednica je težila suradnji i razmjeni. Caral-Supe, glavno središte civilizacije, bilo je dom za približno 3000 ljudi i održavalo mrežu manjih sela koja su zajednički sudjelovala u trgovini i ceremonijama.
Otkriće Peñica naglašava tu miroljubivu viziju. Smješten na 600 metara nadmorske visine, grad je podignut u vrijeme u kojem je regiju pogodila 130-godišnja suša, a preseljenje bliže izvorima planinskih voda omogućilo je zajednici da opstane bez pribjegavanja nasilju. Prema Shady, Peñico pokazuje da su Caralci u kriznim vremenima tražili rješenja u skladu s prirodom i dogovorom, a ne u oružju.
Drevna mreža razmjene i kulturne raznolikosti
Dolina Supe bila je strateška točka koja je spajala more, planine i prašumu. Caralci su uzgajali pamuk, batate, čili paprike i voće te su iz Amazone donosili egzotične životinje poput majmuna i ara, a iz Anda su dobivali minerale. Na obali su prikupljali školjke i ribu, čime su osigurali prehrambenu i gospodarsku stabilnost.
Taj sustav razmjene poticao je i kulturnu raznolikost. U Caral-Supeu su pronađeni glazbeni instrumenti od pelikanovih kostiju, ukrašeni motivima kondora i majmuna, dokaz dugih trgovačkih ruta i otvorenosti drugim zajednicama, izvještava BBC. U Peñicu je istraživački tim otkrio figure, ogrlice i kipove, među kojima se ističe skulptura žene s crvenim licem oslikanim hematitom, što govori o važnosti rituala i umjetničkog izražavanja u održavanju društvenog identiteta.
Lekcije iz prošlosti za sadašnjost
Narod Caral suočio se s klimatskom krizom sličnom onoj koja danas ugrožava Peru i svijet, a Peñico pokazuje da su ustrajali na suradnji i prilagodbi, umjesto na osvajanju. Iako su njihovi monumentalni hramovi i amfiteatri ostali prazni nakon suše, vrijednosti koje su njegovane ostaju snažna poruka.
Shady ističe da iskustvo ove drevne zajednice može inspirirati današnje društvo koje se suočava s posljedicama klimatskih promjena. Peru je u posljednjih 58 godina izgubio više od polovice svojih tropskih ledenjaka, a i dalje ovisi o andskim izvorima vode. 'Moramo promijeniti način na koji gledamo život i promjene koje se događaju na našem planetu', rekla je Shady, naglašavajući da su uzajamno poštovanje i prilagodba ključ dugoročnog opstanka.
Peñico je već otvoren posjetiteljima. Njegovi kružni trgovi i monumentalne građevine mogu se razgledati uz lokalne vodiče. Novi centar za posjetitelje oblikovan je u kružnoj formi koja odražava njegov drevni urbanizam, a izložbe nude uvid u vjerovanja, astronomiju i poljoprivredu Caralaca.