Michael Donnellan, osnivač tvrtke Ingenio Films sa sjedištem u Španjoljskoj uvjeren je kako su nedavno pronađene ruševine blizu oble Španjolske zapravo ostaci legendarne Atlantide
Neovisni istraživački tim tvrdi da je pronašao dokaze koji bi mogli upućivati na postojanje Atlantide. Istraživanje se usredotočuje na kamene strukture kod otoka Salmedina u Španjolskoj, nedaleko od Chipione u Zaljevu Cádiz, zapadno od Gibraltarskih vrata. Ruševine se prostiru na otprilike 30 četvornih kilometara morskog dna i obalne linije, a pojedini zidovi dosežu visinu od oko sedam metara i debljinu od dva metra.
Michael Donnellan, osnivač Ingenio Filmsa sa sjedištem u Španjolskoj, smatra da se radi o ostacima izgubljene civilizacije, možda i one koju je opisao Platon. Svoje tvrdnje iznosi u filmu Atlantica, koji prikazuje rezultate istraživanja utemeljenih na deset godina rada i više od 200 ronilačkih zarona. Donnellan navodi da se kamene ploče vide samo dvaput dnevno, za vrijeme oseke, te procjenjuje da bi mogle biti starije od 11 000 godina.
Glavni argument proizlazi iz analize dubine. Prema geološkim procjenama, slojevi zakopani na oko tri metra dubine u ovoj regiji stari su približno tri tisuće godina. Strukture povezane s Donnellanovim istraživanjem nalaze se na dubini od oko 20 metara, a istraživači pretpostavljaju da se ispod današnjeg morskog dna može nalaziti još nekoliko metara sedimenta. To tumače kao pokazatelj znatno veće starosti, koja bi prethodila feničanskom, tarteskom i rimskom razdoblju. Istraživački tim smatra da bi starost mogla iznositi oko 10 000 do 12 000 godina.
Donnellan tvrdi da se u slojevima nalazi i dokaz nagle, kaotične sedimentacije, što bi moglo biti posljedica kataklizmičkog događaja, možda povezanog s regionalnom seizmičkom aktivnošću uz Azorsko-gibraltarsku rasjednu zonu. U istraživanju su korištene tehnologije poput LiDAR-a i multibeam ehosondera, pomoću kojih je izrađena trodimenzionalna karta morskog dna.
Autor uspoređuje svoje nalaze s Platonovim opisima za koje smatra da pokazuju visoku podudarnost, no trenutačno ne postoji znanstveni konsenzus o njegovim tvrdnjama. Juan Antonio Morales, profesor stratigrafije na Sveučilištu u Huelvi, izjavio je da u obalnim formacijama koje je proučavao nije pronašao dokaze ljudske aktivnosti, pripisujući strukture prirodnim procesima. Njegovi komentari odnose se na područje općenito, a ne izravno na Donnellanovu lokaciju.
Antropolog José 'Pepe' Orihuela ocjenjuje razumnim mogućnost da Platonova priča odražava odjek megalitskih pojava u zapadnoj Europi tijekom ranog holocena. Naglašava da područje jugozapadne Iberije pokazuje arheološke znakove razvijene kulture u razdoblju nakon posljednjeg ledenog doba.
Donnellan smatra da bi nastavak istraživanja, na kopnu i pod morem, mogao potvrditi postojanje mnogo starije atlantske kulture nego što se dosad pretpostavljalo. Ističe da tek manji dio nalazišta dosad nije detaljno ispitan te da rad na projektu ostaje dugoročan. Smatra kako bi snažnije razumijevanje prošlosti moglo dovesti do novih spoznaja o razvoju ljudske civilizacije, piše Fox News.