LINO VELJAK

'Znanstvenici bi, da su mogli, spaljivali Newtonove protivnike'

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ugledni hrvatski filozof, predsjednik Hrvatskog filozofskog društva (HFD), prof. dr. sc. Lino Veljak u četvrtak je izazvao šok i nevjericu među znanstvenicima ustvrdivši da je znanost dogmatična te da bi prirodnjaci, da su mogli, u 19. stoljeću spaljivali protivnike Isaca Newtona

U raspravi koja se povela nakon njegova predavanja 'S onu stranu dogmatizma i relativizma' na simpoziju 'Pitanje o istini u suvremenoj filozofiji i znanosti', koji se ovih dana održava u Zagrebu u organizaciji HFD-a, Veljak je rekao da se, unatoč činjenici da znanost nema konačne odgovore, već danas govori jedno, a sutra drugo, znanstvene istine često predstavljaju kao konačne i apsolutne. U tom smislu znanost je dogmatska baš kao i tzv. zdravi razum, za koji znamo da se uglavnom oblikuje do 18. godine života, upozorio je prof. Veljak.

 

Prof. Dragan Poljak: Znanost samo predstavlja modele stvarnosti, i to ne konačne


Isprovociran naznačenim antagonizmom između znanosti i filozofije, dr. sc. Dragan Poljak, profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, koji se, kako je rekao, već 20 godina bavi znanošću s izraženim interesom za filozofiju, našalio se rekavši da je nakon tolikog spominjanja vještica i vatre poželio potražiti aparat za gašenje požara. Otvarajući svoje predavanje na temu 'Znanstveno-tehnološki razvoj i problem istine', Poljak je ustvrdio da nije istina da je znanost dogmatska, kao ni da danas govori jedno, a sutra drugo.

'Ovo što ja koristim danas - mobitel i druge tehničke igračke i uređaje - omogućio je James Clerk Maxwell još 1865. godine svojim zakonima elektromagnetskog polja, iako njegova teorija danas nije zadnja riječ fizike', naglasio je Poljak. 'Dakle, jedna je stvar dokle smo došli u znanosti, druga odgovara li znanost na neka metafizička pitanja, a treća je li znanost nešto što funkcionira.'

Upozorivši da filozofija i znanost u načelu nisu suprotstavljene strane - bile su jedno više od tisuću godina, dok znanost postoji posljednjih 400 – istaknuo je da znanost nastoji odgovoriti na pitanje 'kako', za razliku od filozofije koja traži odgovore na pitanje 'zašto'.

'Sam Newton priznaje: 'Ja ne znam zašto Zemlja privlači jabuku.' On to naziva 'mističnim djelovanjem na daljinu'. S istim problemom 'djelovanja na daljinu' bili su suočeni znanstvenici koji su kasnije istraživali elektromagnetizam, sve do genijalnog Faradaya koji je rekao: 'Nema djelovanja na daljinu, nego postoji koncept fizičkog polja', što Maxwell konačno uobličuje u teoriju elektromagnetskog polja... Dakle, filozofija i znanost ne mogu biti suprotstavljene jer se zadnjih 400 godina bave različitim pitanjima. Štoviše, filozofija je itekako potrebna znanosti da se ne uljulja te da promišlja svoju metodologiju. No upravo suprotno od onoga što smo čuli, znanost je antidogmatska jer je i krenula s idejom da ne daje konačne odgovore, nego da postavlja modele stvarnosti za koje mi unaprijed znamo da nisu apsolutni', rekao je dr. Poljak.

Osvrćući se na čest prigovor da se odgovori na pitanja u znanosti stalno mijenjaju, Poljak je upozorio na netočnost linearnog prikaza razvoja znanosti prema kojem bi se sve tzv. stare teorije dolaskom novih trebale smatrati zastarjelima. 'Neko umjetničko djelo stvoreno u prošlosti ne smatra se lošijim od današnjih. Naprotiv! No sa znanstvenim teorijama situacija je drugačija. U znanosti se sve stare teorije kritički preispituju i ponovno vrednuju', zaključio je dr. Poljak.

Prof. Franjo Sokolić: Znanost je antidogmatska

Dr. sc. Franjo Sokolić, profesor fizike na PMF-u u Splitu, u svojem je predavanju naglasio da je znanost vrlo kritički promišljala čak i Newtonovu teoriju, i to još u njegovo vrijeme.

'U 20. stoljeću s kvantnom mehanikom napuštena je čak i pretenzija da možemo odgovoriti kako se nešto događa te se nastoji ostvariti samo prediktivna moć znanosti, a ne i eksplikabilna. Kvantna mehanika, naime, daje mogućnost predviđanja rezultata eksperimenta, ali ne i da se kaže kako su se stvari dogodile, a kamoli zašto. Poznati fizičar 20. stoljeća, Richard Feynman, sam je rekao da nitko ne može razumjeti kvantnu mehaniku, a kvantna mehanika je najuspješnija teorija koja postoji. Preko 60 posto kemije i preko 50 posto fizičara danas se bavi kvantnom teorijom. Ona je omogućila brojne tehnološke napretke. Međutim, mnogi danas smatraju da ona, unatoč toj svojoj uspješnosti, ne može biti konačna. Feynman je, primjerice, rekao da je računanje magnetskog momenta elektrona obavljeno s većom točnošću nego kad bismo izračunali udaljenost između Los Angelesa i New Yorka s maksimalnim odstupanjem debljine jedne vlasi kose. To je najbolje izračunata prirodna veličina ikada - teorija se tako savršeno slaže s eksperimentom. Ipak, istovremeno možemo biti nezadovoljni i znanstvenici jesu nezadovoljni današnjim poimanjem svijeta... Svaka od danas postojećih interpretacija kvantne teorije ima određene teškoće i smatra se da ona nije posljednja riječ. No u znanosti se ni ne očekuje da će se doći do neke konačne istine, za razliku od filozofskih sistema koji često misle da imaju definitivnu istinu o svijetu. Osnovna teza znanosti je da stvari nikada ne treba uzimati kao konačne, nego ih uvijek iznova preispitivati u svjetlu novih činjenica, s novim teorijskim pogledima. Prema tome, mislim da je potpuno neprimjereno optužiti znanost za dogmatizam, iako to ne znači da dogmatizma nikada u znanosti nije bilo. Uvijek ima ljudi koji misle da su najpametniji i da je njihov put najispravniji. Znanost se po svojoj prirodi bori protiv dogmatičnosti od Galilea nadalje', zaključio je Sokolić.

Prof. Lino Veljak: Mislio sam na scijentizam, a ne pravu znanost

Nakon završetka prvog dana simpozija, prof. Veljak je u razgovoru za tportal ublažio svoje tvrdnje objasnivši da je zapravo dogmatičan tzv. scijentizam, odnosno znanost koja se danas stavlja u službu neoliberalnog kapitalizma i multinacionalnih korporacija.

'Znanost kao znanost po definiciji ne može biti dogmatska. Međutim, ona i rezultati njezinih istraživanja, a osobito znanstveni žargoni, mogu se koristiti i koriste se u nekim formama moderne ideologije koje nisu utemeljene na znanosti nego na scijentizmu, a scijentizam je po definiciji zloupotreba znanosti u neke ideologijske svrhe. Tako se, primjerice, u školskim udžbenicima i popularnim prikazima, znanosti pripisuje posjedovanje apsolutne istine o brojnim stvarima. Onda se u ovim modernim konceptima, posebno u okviru neoliberalizma - koji 'po definiciji' nema nikakve veze s ideologijom, nego je to naprosto pozitivna primjena znanosti na sferu ekonomije, društva i povijesti - znanost zapravo zloupotrebljava. No neoliberalizam je ustvari ideologija u kojoj se scijentistički moderni argumenti primjenjuju zato da bi se učinili neprozirnima i da bi se zapravo na taj način znanstvenima prikazivali neki modeli razmišljanja i gledanja na svijet koji de facto služe za određene ovozemaljske svrhe, kao npr. za reprodukciju kapitala – pojednostavljeno rečeno, za ostvarenje profita multinacionalnih i ostalih kompanija, gdje se sve to skupa maskira znanošću, iako s pravom znanošću nema veze', pojasnio je svoje kritike prof. Veljak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi