Novo istraživanje pokazuje da se čvrsta površina našeg planeta postupno mijenja zbog preraspodjele globalne vode i gubitka polarnog leda. Promjene su vrlo male, ali se ubrzavaju, što otkriva koliko klimatske promjene mogu utjecati i na fizički oblik Zemlje
Iako na fotografijama iz svemira izgleda gotovo savršeno okruglo, Zemlja je zapravo spljošteni sferoid: zbog rotacije je blago ispupčena na ekvatoru, a spljoštena na polovima. No taj se oblik mijenja kako globalno zatopljenje ubrzava topljenje polarnih ledenih kapa.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu JGR Solid Earth, čvrsta površina Zemlje postaje sve okruglija. Christopher Kotsakis, geodet sa Sveučilišta Aristotel u Solunu, razvio je novu metodu analize podataka globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS), koji mjere pomicanje Zemljine površine.
Rezultati pokazuju da se polarna područja podižu, dok se ispupčenje Zemlje na ekvatoru smanjuje.
vezane vijesti
Polovi se podižu, ekvator se spušta
Između 2011. i 2015. godine polovi su se podizali brzinom od približno 0,5 do jednog milimetra godišnje. Istodobno se ekvatorijalno ispupčenje smanjivalo sličnom brzinom.
Promjene su se ubrzavale i tijekom prethodnih desetljeća. Usporedba podataka pokazuje da je stopa promjene između 2011. i 2015. bila veća nego između 1997. i 2000. godine. Prema procjenama istraživanja, brzina podizanja polova povećava se za približno 0,25 milimetara godišnje svakog desetljeća, dok se smanjivanje ekvatorijalnog ispupčenja ubrzava za oko 0,4 milimetra godišnje po desetljeću.
U usporedbi s planetom širokim približno 12.800 kilometara, te su promjene gotovo neprimjetne. Ipak, satelitska mjerenja pokazuju da su mjerljive i da se ubrzavaju.
Kako topljenje leda mijenja oblik planeta?
Objašnjenje leži u preraspodjeli mase na Zemlji, objašnjava Gizmodo. Dok ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktike gube masu, smanjuje se pritisak kojim su milijunima godina opterećivali Zemljinu koru. Zbog toga se tlo u polarnim područjima postupno podiže. Voda nastala topljenjem leda otječe u oceane i raspoređuje se po planetu, a njezino nakupljanje u nižim geografskim širinama povećava opterećenje na području ekvatora, zbog čega se ondje čvrsta površina može dodatno spuštati.
Takve promjene pokazuju da Zemljina kora nije potpuno kruta: tijekom dugih vremenskih razdoblja može se deformirati kao odgovor na promjene opterećenja. Također je razlikovati oblik čvrste Zemljine površine od oblika koji uključuje oceane i raspodjelu vode. Novo se istraživanje bavi isključivo promjenama čvrste površine. Kada se uzme u obzir i morska voda koja se preraspodjeljuje prema ekvatoru, ekvatorijalno ispupčenje cijelog planeta zapravo se povećava.
Promjene oblika Zemlje opisane u studiji ne predstavljaju neposrednu prijetnju životu, no i dalje demonstriraju ljudski utjecaj na klimu i fizička svojstva planeta.
