Nakon morskog toplinskog vala 2018. i 2019. godine populacija snježnih rakova doživjela je dramatičan pad, a broj njihovih hibrida s tannerovim rakovima naglo je porastao. Novo istraživanje pokazuje da je jedan od ključnih razloga vjerojatno smanjena konkurencija i manji pritisak grabežljivaca
Ribarske koće u Beringovu moru 2025. su godine počele izvlačiti neuobičajeno velik broj hibridnih rakova nastalih križanjem snježnog raka (Chionoecetes opilio) i tannerovog raka (Chionoecetes bairdi). Ti su hibridi i ranije postojali, ali smatrali su se rijetkima. Sada su, međutim, zabilježeni u dosad nezabilježenim količinama.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), broj hibrida 2025. bio je čak 13,4 puta veći od povijesnog prosjeka. Dok hibridi obično nisu činili više od 10 posto populacije mužjaka komercijalne veličine, 2025. činili su gotovo polovicu rakova snježnog raka dostupnih za izlov.
Znanstvenici smatraju da je ovaj nagli porast povezan s velikim poremećajem ekosustava koji je prije nekoliko godina izazvao morski toplinski val.
vezane vijesti
Toplinski val gotovo je desetkovao populaciju snježnih rakova
Američka Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) gotovo svake godine od 1982. provodi istraživanja koćama na dnu istočnog Beringova mora kako bi pratila stanje morskog ekosustava i komercijalno važnih vrsta. Prije toplinskog vala 2018. godine procijenjena populacija snježnih rakova iznosila je oko osam milijardi jedinki. No, nakon što su se 2018. i 2019. temperature mora neuobičajeno povisile, broj rakova počeo je naglo padati.
Znanstvenici su 2020. prvi put od početka istraživanja propustili godišnje uzorkovanje. Kada su se vratili 2021., procijenili su da je preostalo tek oko milijardu snježnih rakova.
Toplinski val znatno je smanjio površinu zimskog morskog leda i povisio temperaturu takozvanog hladnog bazena na morskom dnu. Time su se promijenili uvjeti u kojima snježni rakovi žive, a posljedice su se proširile hranidbenim lancem. Prema ranijim istraživanjima, velik broj rakova uginuo je od gladi.
Zbog kolapsa populacije, savezna država Aljaska prvi je put zabranila komercijalni izlov snježnih rakova. Zabrana je trajala približno dvije godine, od 2022. do 2024.
Manje snježnih rakova, više hibrida
Dok su pratili oporavak ekosustava, istraživači su primijetili neobičan porast broja hibrida snježnih i tannerovih rakova. Kako bi utvrdili što bi moglo objasniti tu promjenu, Erin Fedewa, biologinja NOAA-e za ribarstvo, i njezin tim izradili su računalne modele mogućih scenarija.
Rezultati upućuju na to da je smanjenje populacije snježnih rakova stvorilo povoljnije uvjete za hibride. Kada je broj snježnih rakova pao, smanjili su se i konkurencija za resurse te pritisak koji su mogli vršiti na hibride.
'Naše istraživanje pruža dokaze da je smanjenje morskog leda tijekom toplinskog vala potaknulo kolaps populacije snježnih rakova, što je potom dovelo do porasta brojnosti hibrida, vjerojatno zbog manje konkurencije i manjeg pritiska grabežljivaca', izjavila je Fedewa za ScienceAlert.
Znanstvenici ipak naglašavaju da se o biologiji ovih hibrida još vrlo malo zna. Nije jasno mogu li se uspješno razmnožavati, niti mogu li dugoročno opstati kao populacija neovisna o roditeljskim vrstama.
Novi problem za upravljanje ribarstvom
Nagli porast hibrida predstavlja i praktičan izazov za ribarstvo. Mužjaci hibrida koji zadovoljavaju propisanu veličinu za izlov tehnički se ubrajaju u snježne rakove, ali zbog njihove povijesno male brojnosti nisu bili uključeni u kvote za izlov. Jedna je mogućnost povećati dopušteni ukupni ulov snježnih rakova kako bi se uzele u obzir veće količine hibrida koje se sada mogu uloviti. Međutim, takva bi odluka mogla povećati pritisak na populaciju snježnih rakova koja se još oporavlja od kolapsa.
'Takva strategija općenito nije idealna jer postoji rizik od povećanja izlova snježnih rakova, čija se populacija još oporavlja', upozorila je Fedewa.
Dugoročne posljedice naglog porasta hibrida još nisu poznate. Istraživači ne mogu sa sigurnošću reći hoće li oni pomoći stabilizaciji ekosustava, dodatno otežati oporavak snježnih rakova ili imati zanemariv utjecaj na roditeljske vrste.
Istraživanje ipak jasno pokazuje kako nagla promjena okolišnih uvjeta može izazvati neočekivane promjene u morskim populacijama. Toplinski val nije samo smanjio broj snježnih rakova nego je možda promijenio i ravnotežu među vrstama, stvarajući uvjete za širenje hibrida koji su dosad bili rijetki.
