INTERNET ARCHIVE VAS ČEKA

Zavirite u arhivu interneta za koju (možda) ne znate da postoji

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 24.12.2016 08:33
  • Objavljeno 24.12.2016 u 08:33
Internet Archive

Internet Archive

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: John Blyberg

Već dvadeset godina jedna, za američke pojmove mala neprofitna udruga bavi se pothvatom titanskih razmjera: pokušava od zaborava sačuvati što je više moguće internetskih sadržaja

Što se objavi na webu, ostaje na webu zauvijek. Koliko ste puta čuli ili pročitali tu mantru kojom nas mnogi - najčešće stručnjaci za računalnu sigurnost i zaštitu privatnosti online - nastoje upozoriti kako trebamo biti oprezni kad nešto stavljamo na internet? Vjerojatno desetke, ako ne i stotine puta, zar ne?

Iako u njoj ima istine, ta tvrdnja nije posve točna. Web je, naime, u stalnoj mijeni. Sadržaj na web-stranici ostat će isti u prosjeku sto dana prije nego što ga netko izmijeni ili ukloni. U nekim slučajevima traju puno kraće.

Primjerice, Igor Girikin, vođa ukrajinskih separatista poznat kao Strelkov, 2014. se na ruskoj društvenoj mreži VKontakte pohvalio kako su njegove snage oborile vojni teretni zrakoplov AN-26.

Objava je nestala s društvene mreže nakon dva dana, kad su se pojavile sumnje kako srušeni zrakoplov nije bio vojni, već civilni Boeing 777 tvrtke Malaysia Airlines s 298 putnika i članova posade, koji se srušio na putu iz Amsterdama u Kuala Lumpur. U padu su poginuli svi koji su bili u zrakoplovu.

Tijekom ta dva dana Strelkovljevu objavu je snimio i pohranio Internet Archive, gdje ju je našao europski urednik Christian Science MonitoraArthur Bright i objavio na Twitteru. Bio je to jedini dokaz da je objava ikad postojala.


Internet Archive, digitalnu knjižnicu koju njen osnivač naziva verzijom dva čuvene drevne Aleksandrijske, pokrenuo je Brewster Kahle 12. svibnja 1996., novcem koji je dobio nakon što je 1995. prodao svoj sustav za pretraživanje WAIS američkom internetskom divu AOL-u za 15 milijuna dolara.

Nije to jedina tvrtka koju je Kahle prodao, a ni njegova najuspješnija prodaja. Amazon je od njega 1999. kupio Alexu, sustav za praćenje sadržaja online, za 250 milijuna dolara

Misija kojom se Kahle upustio u arhiviranje interneta bila je ne samo zabilježiti web koji je u stalnoj mijeni, već i osigurati univerzalni pristup svom znanju.

Internet Archive danas ima katalog s 15 petabajta podataka (jedan petabajt je oko milijun gigabajta) koji zainteresiranoj javnosti nudi neograničeni pristup kolekcijama digitaliziranih materijala kao što su snimke webodredišta, softverske aplikacije i igre, glazba, filmovi i video zapisi, pokretne slike i gotovo tri milijuna knjiga. Svu pohranjenu građu moguće je pogledati, čuti i preuzeti bez ikakve naknade.

Prema podacima navedenim na Wikipediji, njihova arhiva weba Wayback Machine, aktivna od listopada 2001., sadrži više od 452 milijarde snimki web-stranica. Jedna od najbrže rastućih zbirki su TV vijesti, koje u Internet Archiveu bilježe 24 sata dnevno sedam dana u tjednu s više od 65 kanala, američkih i inozemnih.


Osim što sami prikupljaju, indeksiraju i pohranjuju arhivsku građu, uglavnom automatski uz pomoć posebno napisanog softvera, svima koji to žele nude mogućnost uploada vlastitih materijala. Primaju i donacije. Jednom su prilikom tako dobili 40 tisuća kazeta VHS i Betamax s videomaterijalom koji seže do 1980. godine

Uz niz obrazovnih institucija, odvjetničkih ureda i pojedinaca poput novinara i znatiželjnika, među njihovim korisnicima su, recimo, Kongresna knjižnica i Patentni zavod u Sjedinjenim Državama

Dvadeset godina djelovanja nije prošlo bez problema. Tako su se, recimo, prije nekoliko godina našli u sukobu sa skupinom Grateful Dead, koja je zatražila uklanjanje snimki svojih koncerata. Spor je razriješen dogovorom, pa je glazba američkih rokera i dalje dostupna. Nevolja je bilo i s časopisom Omni nakon što su objavili njihove članke bez dozvole te Nintendom oko magazina Nintento Power

Bilježenje i pohranjivanje digitalne građe tek je dio onoga čime se Internet Archive bavi. S godišnjim budžetom između deset i 12 milijuna dolara, ta je neprofitna organizacija jedna od najglasnijih boraca i zagovornika slobodnog i otvorenog interneta te nadzire jedan od najvećih projekata digitalizacije knjiga na svijetu.

Između ostalog, odbili su FBI-ju dati podatke o korisniku i svoju odluku uspješno obranili pred sudom uz pomoć fondacije Electronic Frontier. I to ne jednom, već dva puta.

S brojnim drugim web-odredištima zamračili su svoje stranice 18. siječnja 2012. na 12 sati kako bi izrazili svoje protivljenje prijedlozima zakona SOPA (Stop Online Piracy Act) i PIPA (Protect IP Act).


A pokrenuli su i fondaciju čiji je cilj kupnja zgrade s 11 stanova u koje bi smjestili zaposlenike i tako ih zaštitili od visokih cijena najma u području Zaljeva San Francisca.

Prihode ostvaruju prodajom usluga prikupljanja podataka s weba, partnerstvima, natječajima, donacijama i sredstvima koje osigurava fondacija Kahle-Austin. Upravo je u tijeku akcija kojom traže pet milijuna dolara donacija kako bi mogli nastaviti s radom.

Sjedište im je u San Franciscu, u zgradi sagrađenoj 1923. koja je prije toga služila kao crkva u kojoj su se okupljali vjernici denominacije Christian Science (ne, nisu scijentolozi), a u kojoj su uz računalne servere postavljeni i keramički kipovi djelatnika. Većina od tristotinjak zaposlenih radi na digitalizaciji knjiga. Službeni status knjižnice u Kaliforniji su dobili 2007. godine.

Kako bi smanjili rizik gubitka podataka nastoje napraviti kopije dijelova kolekcije u udaljenim dijelovima svijeta. Tako su nastale Bibiliotheca Alexandrina u Egiptu i pogon u Amsterdamu, a Kahle je nedavno najavio kako će ubrzati rad na projektu te vrste u Kanadi kako bi sačuvali digitalni arhiv izvan dosega izabranog predsjednika Donalda Trumpa

Čime su mu se zamjerili? Pa, sačuvali su kopiju web-stranice njegove supruge MelanijeTrump na kojoj tvrdi kako je stekla diplomu u Sloveniji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!