Hrvatski Telekom već petnaest godina koristi umjetnu inteligenciju u poslovanju, i to puno prije nego što je postala trend. 'Prvi naši modeli bili su klasični klasifikacijski algoritmi, stabla odlučivanja za prikazivanje procesa donošenja odluka i njihovih potencijalnih posljedica, tehnike koje su automatizirale donošenje poslovnih odluka', kaže nam Fitoš.

Kako to izgleda danas? Sustavi temeljem povijesnih podataka sami uče obrasce ponašanja i donose preporuke, predviđaju ishode i pomažu u svakodnevnim odlukama. Ukratko - AI je svuda oko nas, ističe naš sugovornik. 'Umjetna inteligencija pomaže nam u HT-u da brže i preciznije procesuiramo ogromne količine informacija, prepoznajemo uzorke i automatski optimiziramo mrežne funkcije. U osnovi, AI je jednostavna formula: podaci plus matematika.'

Projekti u HT-u

U posljednjih godinu dana HT je ubrzao razvoj novih AI primjena – od jezičnih i glasovnih modela do sustava za prepoznavanje slike i prirodno procesuiranje jezika. HT-ov tim razvio je sustav koji analizira 50 tisuća poziva tjedno u službi za korisnike: 'AI model transkribira razgovore, klasificira teme, određuje sentiment i ocjenjuje uspješnost razgovora ovisno o raspoloženju korisnika.'

Cilj je, kaže, smanjiti broj poziva: 'Svaki poziv znači da nešto nije radilo kako treba. Želimo da korisnik kontaktira s nama iz znatiželje, ne zbog problema. A ujedno to znači da naši zaposlenici više ne bi bili opterećeni repetitivnim poslovima.' HT koristi i modele koji predviđaju moguće pogreške prije nego što dođu do korisnika, kao i sustave koji mogu prepoznati hoće li račun za mobitel odstupati od uobičajenog kako bi ga odmah upozorio.

Edukacija ljudi

No u društvu i dalje postoji strah od umjetne inteligencije. A on, tumači Fitoš, dolazi iz nerazumijevanja. Zato je jedan od ključnih ciljeva projekta 'AI ti to možeš', koji je Hrvatski Telekom pokrenuo ove jeseni, upravo edukacija građana.

'Na temelju velikog nacionalnog istraživanja shvatili smo koliko je važno razumjeti kako ljudi percipiraju AI – osjećaju li uzbuđenje, neutralnost ili strah. Definirali smo nekoliko tipova korisnika i kroz edukativne sadržaje, koje vodi profesor matematike Toni Milun, želimo svima približiti praktične koristi AI-a u svakodnevnom životu', ističe Fitoš.

Dodaje da je edukacija jednako važna unutar same kompanije: 'Dosad je 2000 zaposlenika HT-a od 5000 njih završilo interne AI edukacije i steklo certifikate, s čime ćemo nastaviti. Želimo da svi naši zaposlenici razumiju mogućnosti tehnologije koju razvijamo i budu konkurentni na tržištu rada jer ovo jesu i bit će ključne vještine', ustvrdio je.

Zanimalo nas je stoga koristi li AI i u slobodno vrijeme i za što. 'Svakodnevno', kaže nam Fitoš. 'Od analize tržišta nekretnina do osobnog razvoja: koristim Perplexity za pretragu i procjenu oglasa nekretnina – zadam parametre, on napravi evaluaciju i rang listu. Tako ne moram gubiti sate na stotine oglasa. AI mi pomaže i kod prehrane: fotografiram jelo, on procijeni kalorije i nutritivne vrijednosti. Nije savršen, ali je brz i dovoljno precizan', pojašnjava nam Fitoš.

Kaže da mu AI služi i kao life coach: 'Može te podsjetiti da se više krećeš, meditiraš, paziš na prehranu. Nije zamjena za stručnjaka, ali je 24/7 uz tebe. Držim se toga da ako nešto ne bih pokazao čovjeku, neću to pokazati ni stroju.' Hrvatski Telekom je, podsjeća Fitoš, već približio umjetnu inteligenciju hrvatskim građanima tako što im je omogućio pristup Perplexity AI alatu s besplatnom Pro licencom.

Radna mjesta

A kako to sve utječe na radna mjesta i razne crne prognoze?

U HT-u su, kaže Fitoš, zbog AI-a nastala nova radna mjesta – podatkovni znanstvenici, AI inženjeri, AI arhitekti, testeri. 'Sada radimo na AI agentu koji može samostalno odrađivati kompleksne procese. To je sljedeći veliki korak – sustavi koji povezuju druge sustave i uklanjaju repetitivne poslove.'

Fitoš pritom ističe da će uz nova znanja trebati i nova sposobnost - sposobnost zaboravljanja: 'Ljudi imaju ograničen mentalni kapacitet. Moramo svjesno zaboraviti stare obrasce koji više ne vrijede kako bismo napravili prostor za nova znanja.'

'Trebamo učiti, no moramo se istovremeno fokusirati i na ono jedinstveno za čovjeka – međuljudske odnose, obitelj, prijatelje, osnovne ljudske kvalitete. Samo mi možemo stvarati društvo, što AI ne može. Također, stroj može replicirati kreativnost, ali ne i istinsku ljudsku inovaciju. Možda je vrijeme da redefiniramo što zapravo znači biti kreativan', zaključuje Fitoš.