Nemamo naviku mijenjati lozinke, ne prijavljujemo internetske prijevare nadležnim institucijama i oslanjamo se uglavnom na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na internetu, pokazuje omnibus istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB)
Rezultati istraživanja provedenog početkom lipnja 2016. godine na uzorku od 610 korisnika interneta, pokazuju kako i dalje ponavljamo najučestaliju grešku – ne mijenjamo lozinke. Tako čak 60 posto građana lozinke ne mijenja nikada ili samo kada zaborave staru lozinku, a jedna četvrtina građana na promjenu lozinke odlučuje se samo jednom godišnje.
U zaštiti naših računala i sadržaja koje izmjenjujemo putem interneta prvu liniju obrane čini antivirusna zaštita koju bi svatko trebao imati instaliranu na svom računalu i redovito je ažurirati. Iako je instaliranu ima 95 posto građana, polovica njih nije dobro ili uopće upoznata čemu antivirusna zaštita služi i kako funkcionira.
'Istraživanje pokazuje da građani još uvijek nisu svjesni potencijalnih opasnosti koje vrebaju. Tome u prilog ide i činjenica kako više od trećine građana (35 posto) tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovica (45 posto) uopće ne razmišlja da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prijevara.
Samo je manji broj građana svjestan potencijalnih prijetnji koje vrebaju na internetu, pa tako tek 20 posto njih smatra da su izloženi ili ugroženi internetskim napadima', upozorio je Zdenko Adrović, direktor HUB-a.
Kada se građane pita što poduzimaju kada postanu žrtvom internetske prijevare, 45 posto tvrdi da se nikada nisu susreli s pokušajima prijevare. Ništa neće poduzeti 28 posto građana, a još će ih manje upozoriti svoje suradnike, prijatelje ili rođake (22 posto). Iako bi svaki slučaj trebalo prijaviti banci ili policiji, nadležnim institucijama ovakve prijetnje prijavi samo 12 posto građana.
Na upit putem kojih kanala se informiraju o načinima zaštite od računalnih napada, samo deset posto ispitanika reklo je kako se konzultira s IT stručnjacima. Još uvijek se najviše oslanjaju na savjete prijatelja, suradnika ili rođaka (35 posto) ili objašnjenje traže pretragom interneta (16 posto). Ostali to ne smatraju relevantnom temom, do informacija dolaze slučajno ili smatraju da znaju sve o sigurnosti na internetu.
'Smatramo ohrabrujućim podatkom što 41 posto građana smatra kako bi se trebali više educirati o sigurnosti na internetu. Međutim, zabrinjavajuće je da, iako su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima, škole kao mjesto edukacije podržava 18 posto građana.
Slično tome, samo 13 posto smatra da bi se edukacija trebala provoditi na radnome mjestu, iako upravo tamo najčešće baratamo osjetljivim dokumentima', rekao je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.
