Diljem Europske unije različite države imaju različite probleme, ali neki od njih su, nažalost, posvuda neizbježni. Primjerice, nejednakost među spolovima koja se očituje u razlikama u plaći i društvenoj percepciji te teška situacija u kojoj se nađete kada se morate skrbiti za starije članove obitelji ili bolesnu djecu. To se naziva neformalna njega, a ona stvara dodatni pritisak jer otežava ostale svakodnevne privatne i poslovne obaveze koje morate obavljati.

Pri tome je tu vidljiva i velika rodna nejednakost jer je u neformalnu njegu, upozorava Europski institut za rodnu jednakost, uključeno 56 posto žena te one tako provode barem pet sati dnevno skrbeći se, navode, o djetetu mlađem od 12 godina, a isto to radi svega 26 posto muškaraca. Sveukupno, 60 posto neformalne njege u Uniji obavljaju žene.

Na tom tragu Europski parlament je na svojoj svibanjskoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio izvješće 'o rodnom jazu u skrbi'. S 263 glasa za, 83 protiv i 154 suzdržana eurozastupnici su usvojili stav da je pristup njezi temeljno pravo te potiču zemlje EU-a da se suoče sa spolnom nejednakosti u svim oblicima tog područja i zahtijevaju 'društvo njege' (care society) koje će kao prioritet istaknuti usluge bazirane na zajednici, međugeneracijskoj solidarnosti i neovisnom življenju.

Stoga traže Statut europskih njegovatelja koji će prepoznati taj oblik rada i na razini EU-a postaviti minimalne standarde koji uključuju socijalnu sigurnost i mirovine za neformalne njegovatelje. Na tom su tragu pozdravili to što je Europska komisija 2027. godina donijela Dogovor o njezi te pokretanje kampanje koje će osvijestiti građane da je njega nešto čime se podjednako trebaju baviti i muškarci i žene, umjesto podčinjavanja rodnim stereotipima da je to 'posao za žene'.

Također, dok eurozastupnici traže da se fokus stavi na zapošljavanje domaćih radnika u sektoru skrbi, EP je u usvojenom izvješću naveo kako treba prepoznati to da se njegom bave i radnici izvan EU-a te da se migrantska politika po ovom pitanju treba prilagoditi tržištu rada.

Značajna sredstva ili 20 milijardi eura? Vešligaj: 'Izvješće lišeno konkretnih i ambicioznih mjera'

Izvješće je usvojeno, no prije toga glasanja u Strasbourgu neslužbeno smo doznali da su među dvije najveće grupacije, EPP i S&D, nastale napetosti zbog dijela u kojemu se govorilo o financijskim sredstvima. Konkretno, S&D je tražio 20 milijardi eura za Europsko jamstvo za djecu dok je EPP predložio formulaciju 'značajna sredstva'. To S&D-ovcima nije odgovaralo zbog straha da će nedefinirani iznos ubuduće dovesti do prijepora oko konkretne pomoći.

Na parlamentarnoj razini ovim su se izvješćem bavila dva odbora: Odbor za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) te Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL). Hrvatski eurozastupnik iz grupacije S&D i potpredsjednik FEMM-a, Marko Vešligaj, rekao nam je nakon glasanja da je 20 milijardi eura naposljetku maknuto iz konačnog izvješća, čime nije zadovoljan.

U razgovoru za tportal kazao je da je izvješće trebalo biti 'prilika za to da se jasno istakne kako skrb u velikoj mjeri obavljaju žene te da se ta činjenica mora adekvatno adresirati u nadolazećem Europskom planu za skrb, koji je već najavljen', ali usvojeno izvješće 'lišeno je konkretnih i ambicioznih mjera'.

'Posebno je razočaravajuće to što je EPP predvodio inicijativu za uklanjanje ključnih progresivnih obaveza, poput snažnog Europskog jamstva za djecu s namjenskim proračunom od najmanje 20 milijardi eura. Europsko jamstvo za djecu inicijativa je Europske unije koja djeci u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti želi osigurati besplatan i stvaran pristup ključnim uslugama: ranom i predškolskom odgoju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zdravoj prehrani i primjerenom stanovanju. Te se aktivnosti uglavnom financiraju iz Europskog socijalnog fonda s ciljem smanjenja siromaštva djece, a s obzirom na to da je u Uniji trenutačno oko 18 milijuna djece kojoj je potrebna pomoć, nužno je osigurati stabilan iznos te smo amandmanom tražili 20 milijardi eura za programe u okviru tog jamstva za djecu. To nije prošlo zahvaljujući EPP-u te u konačnom tekstu ostaje nejasno kako i čime se planira osigurati potrebna sredstva za provedbu tih ciljeva', rekao je Vešligaj, a nezadovoljan je jer smatra da je 'propuštena prilika da Europski parlament zauzme snažniji i odlučniji stav uoči nove zakonodavne inicijative u području skrbi'.

Budući da hrvatski eurozastupnici iz grupacije EPP (iz redova HDZ-a) nisu u odborima koji su se bavili ovim izvješćima, nismo im se javili za komentar. S druge strane, podršku S&D-u dala je grupacija Zelenih, u kojoj je od hrvatskih eurozastupnika Gordan Bosanac, a ujedno je zamjenski član nadležnog odbora EMPL.

'Ta brojka od 20 milijardi eura nije pala s neba, napravljena je na nekoj podlozi da bi uistinu pomogla. Mislim da pučani tu žele biti fleksibilniji jer slijede pregovori oko dugogodišnjeg financijskog okvira (VFO) i onda žele što manje brojki zakucati u proračun ne samo za ovu, već i za druge teme. Ako mi kao parlament kažemo brojku, bit će je teže izazvati unutar njega. Može ih izazvati Vijeće EU-a ili Komisija, ali mi, kad se dogovorimo, više ne bismo trebali dirati po tome', komentirao je Bosanac za tportal spor koji je buknuo prije glasanja.

Neujednačena lokalna politika: Na Jadranu besplatni vrtići, na sjeveru Hrvatske roditelji ih plaćaju

Govoreći općenito o ovoj temi, Vešligaj je naveo da su razlike u plaćama žena i muškaraca, kako sektorski, tako i po regijama, prevelike, a u području njege još je gora situacija jer nije prepoznata kao rad. Zbog svega toga rodni jaz samo se povećava odlaskom u mirovinu.

'Mislim da je ovo izuzetno važno za sve, pretežito žene koje rade u ovom sektoru skrbi, koji je izuzetno bitan za društvo. Bitno je i da se održi socijalna dimenzija koju EU ima kao najbolju na svijetu (...) Ovo je povezano i s demografskom politikom, i to puno više nego kada je riječ o davanju jednokratnih poticaja. Jer ako nemate zadovoljnog radnika i nemate dovoljno ljudi koji će se školovati za ova zanimanja, kako ćete osigurati uslugu koju u krajnjoj liniji treba i gospodarstvo? Ako nemate dovoljno zaposlenih u sustavu predškolskog odgoja, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokog obrazovanja, u sustavu zdravstvene skrbi, na koji će način onda sustav funkcionirati?' upozorio je Vešligaj zašto je važno baviti se ovom temom.

Naglasio je i važnost toga da pitanja njege o starijima i djeci ne smiju pasti samo na žene te da 'ženska prava ne smiju biti ideološko pitanje'. Upitan o Europskom planu za skrb, Vešligaj je naveo da od Komisije očekuje legislativne mjere, osobito poboljšanje uvjeta rada, veću fleksibilnost i, naravno, veće plaće. Govoreći o skrbi o djeci, osvrnuo se i na situaciju s vrtićima u Hrvatskoj, upozorivši na nejednake uvjete u državi, ovisno o lokalnoj zajednici.

'To je pitanje financiranja jedinica lokalne samouprave na kojima leži predškolski odgoj, gdje se država minimalno uključuje i to samo u nekim područjima, a u nekima gotovo ništa. Neke lokalne jedinice, prvenstveno na jadranskoj obali, imaju besplatne vrtiće, što svakako pozdravljam jer je to sjajna mjera, a s druge strane na sjeveru Hrvatske i u Slavoniji roditelji plaćaju 100, 200 eura za djecu u vrtiću. Želimo ići prema društvu jednakosti, a ovo nije pravedno', smatra.

Sve više stranih radnika u njezi, Bosanac: Ne smije biti plaćanja na crno

Bosanac je istaknuo da je formaliziranje statusa njegovatelja ključna stvar i da se briga za bližnje mora prepoznati kao ekonomska djelatnost.

'Znači, brinete se o starim roditeljima i o nemoćnima i to vam je posao. I druga stvar, rodni jaz je prisutan na području roditeljskog dopusta, a jako se zalažemo za to da se i muškarci počnu baviti bebama i djecom, da se još više koristi mogućnost tog dopusta. Važno je naglasiti da tu ne smije biti posljedica zbog kojih bi trpio posao ili obiteljski život, već da se naprosto napravi model u kojem se te uloge mogu podijeliti te da se ljudi zaštite kroz radnička prava', istaknuo je Bosanac.

Podsjetio je na tradicionalne rodne razlike u plaćama te naveo da će bolja primanja u sektoru njege potaknuti muškarce da se uključe u takav rad. To će koristiti, kazao je, i onima o kojima se treba skrbiti jer će brigu o njima moći preuzeti osobe koje su im najbliže.

Eurozastupnik Zelenih istaknuo je i da dok mnogi od nas primarno gledaju na strane radnike kao na dostavljače, njihova uloga u njezi postaje sve veća te je vrlo važno da europske strategije i to uzmu u obzir.

'Kao i u svim drugim sektorima u kojima su prisutni strani radnici, i ovdje postoji potencijal za eksploataciju. To su i naši ljudi (iz Hrvatske, op.a.) tradicionalno radili. Dovedu ih u Italiju, Njemačku za plaću na ruke i onda je pitanje koliko su vremena radili, u kakvim obiteljima i u kakvim uvjetima. Trebalo bi srediti barem to da nema više plaćanja na crno i da mogu reći: ako me uzmeš za njegovatelja, moraš me i platiti', istaknuo je Bosanac.

VFO treba dati konkretne financijske mjere za rad u području njege

Upitan bi li zbog atraktivnosti kućne njege mogla patiti opća ekonomija jer će previše ljudi biti zainteresirano za to, Bosanac odbacuje tu mogućnost navodeći da nije posrijedi doživotan posao, već životna situacija u kojoj se za nekoga trebamo brinuti, ali da to ne znači da će ljudi htjeti postati njegovatelji na puno radno vrijeme. Dok se trenutno izvješće primarno bavi regulacijom i plaćama u tom području, slaže se da ljudima treba omogućiti i da imaju sve što je potrebno za pravilnu njegu ljudi. Primjerice, pristup inzulinu, inhalatorima ili drugim napravama koje su ključne za kvalitetnu skrb o našim bližnjima.

'Mislim da to treba biti u proračunu Ministarstva zdravstva, u javnom proračunu, dakle svi instrumenti koji olakšavaju život onima u starijoj dobi i nemoćnima, a ne da ljudi privatno to kupuju ili da im se poveća plaća pa da to kupe, već to apsolutno mora biti dostupno kroz medicinsku skrb', naveo je Bosanac.

Vešligaj je istaknuo da rodni jaz uvijek postoji i da se treba boriti protiv njega, ponovivši da EU ima jaku socijalnu dimenziju. Već je ostvaren napredak, ali treba nastaviti u tom smjeru te, unatoč manjkavostima na koje se požalio u usvojenom izvješću o rodnom jazu, ne gubi nadu.

'Kao potpredsjednik FEMM-a, nastavit ću se zalagati za ambiciozan i sveobuhvatan Europski plan za skrb koji će uključivati konkretne i financijski potkrijepljene mjere u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2028. – 2034.', zaključio je Vešligaj po završetku svibanjske plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu.