Ukrajina ubrzano uvodi naoružane kopnene robote, odnosno besposadne kopnene sustave (UGV – uncrewed ground vehicles) koji bi mogli igrati sve važniju ulogu na bojištu.

Takvi sustavi već su se pokazali vrlo vrijednima na frontu. Prema dostupnim izvješćima, UGV-ovi su u nekim situacijama uspješno odbili ruske napade, a zabilježeni su i slučajevi u kojima su neprijateljski vojnici zarobljeni uz pomoć robota. U pojedinim incidentima navodno su se ukrajinski i ruski borbeni roboti sukobili bez izravne prisutnosti ljudi na mjestu borbe.

'Ratovi robota već se događaju', kaže Oleksandr Afanasiev iz ukrajinske brigade K2, koji zapovijeda njezinom postrojbom za besposadne kopnene sustave. Prema njegovim riječima, riječ je o prvom takvom bataljunu na svijetu, piše BBC.

Postavljanje mitraljeza na platforme

Jedan od načina na koji se roboti koriste na bojištu jest postavljanje mitraljeza tipa Kalašnjikov na njihove platforme. 'Otvaraju vatru na dijelovima bojišta na kojima bi pješak teško riskirao, a robot može riskirati svoje uništenje', kaže Afanasiev.

Njegova postrojba koristi i 'kamikaza UGV-ove', male robotske platforme na baterijski pogon i napunjene eksplozivom što se šalju prema neprijateljskim položajima i skloništima. Za razliku od dronova u zraku, takvi se sustavi kreću gotovo nečujno, pa neprijatelj često ne dobiva upozorenje prije napada.

Zamjenik zapovjednika tenkovskog bataljuna 33. odvojene mehanizirane brigade, koji koristi pozivni znak Afghan, tvrdi da je ukrajinski robot naoružan mitraljezom uspio iz zasjede napasti ruski oklopni transporter, a drugi je tjednima branio ukrajinski položaj.

Odluku o pucanju i dalje donosi čovjek

Unatoč napretku tehnologije, roboti na bojištu još uvijek imaju ograničenu autonomiju. 'Moderni UGV-ovi su djelomično autonomni. Mogu se sami kretati, promatrati i detektirati neprijatelja, ali odluku o otvaranju vatre i dalje donosi čovjek – operater', kaže Afghan.

Razlog su, dodaje, etička pravila i međunarodno humanitarno pravo. 'Roboti mogu pogrešno identificirati metu ili napasti civila. Zato konačnu odluku mora donijeti operater.' U praksi to znači da se većinom naoružanih kopnenih robota daljinski upravlja preko internetske veze, često s relativno sigurne udaljenosti.

Osim mitraljeza i bacača granata, UGV-ovi se mogu koristiti za postavljanje mina ili bodljikave žice, no najveći broj besposadnih vozila i dalje služi za logistiku, dostavu zaliha i evakuaciju ranjenika. Uvođenje robota na bojište uvelike je potaknuto promjenama koje su donijeli dronovi, a zbog njihove prisutnosti u zraku za ljude je postalo iznimno opasno boraviti blizu crte bojišnice.

Takva situacija proširila je tzv. zonu smrti na 20 do 25 kilometara od linije kontakta. 'Pješaštvo se ne može zamijeniti, ali ga treba poduprijeti UGV-ovima', kaže Afanasiev, dodajući: 'Ukrajina si može priuštiti gubitak robota, ali ne i gubitak vojnika.'

Ukrajinska vojska već se naime suočava s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, a novačenje novih vojnika sve je teže.

I Rusija razvija borbene robote

Slične sustave razvija i Rusija. Među njima je i robot Kurier te prema ruskim medijima može biti opremljen bacačem plamena ili teškim mitraljezom kakav se koristi na tenkovima te može autonomno djelovati do pet sati. Ruska vojska također koristi tzv. kamikaza UG-ove nazvane Ljaguška (Žaba) za napade na ukrajinske položaje.

Jurij Poricki, direktor ukrajinskog proizvođača robotskih sustava DevDroid, smatra da je sukob između robotskih sustava dviju strana samo pitanje vremena, a njegova je tvrtka prošle godine proizvela stotine tzv. udarnih droida za ukrajinsku vojsku.

'Prije ili kasnije doći ćemo u situaciju u kojoj će se naš udarni UGV suočiti s njihovim na bojištu. Ratovi robota zvuče kao znanstvena fantastika, ali na bojištu nema ničeg znanstvenofantastičnog – to je naša stvarnost', kaže Poricki.

Tisuće novih robota

Tvrtka DevDroid trenutno razvija sustav koji bi omogućio robotima da automatski pronađu put natrag ako izgube vezu s operaterom. U budućnosti bi takvi sustavi mogli samostalno putovati do zadane lokacije, izvršiti zadatak – primjerice nadzirati područje i napasti neprijatelja – te se nakon određenog vremena vratiti u bazu.

Drugi ukrajinski proizvođač, Tencore, za vojsku je 2025. godine proizveo više od 2000 UGV-ova. Njegov direktor Maksim Vasilčenko očekuje da će ovogodišnja potražnja narasti na oko 40.000 sustava, od čega će najmanje 10 do 15 posto biti naoružano.

'Borbeni kopneni dronovi postat će neizostavni, u to nema sumnje', kaže Vasilčenko. U budućnosti, smatra, roboti bi mogli sudjelovati u borbi u humanoidnom obliku. 'To više neće biti znanstvena fantastika', ističe.