U sjedištu Europola u Haagu sredinom travnja održana je neuobičajena međunarodna operacija koju su sudionici nazvali 'hackathonom'. No meta nisu bili računalni sustavi, već nestala ukrajinska djeca, a sumnja se da su odvedena u Rusiju, Bjelorusiju ili okupirane dijelove Ukrajine
Tijekom dvodnevne akcije stručnjaci i istražitelji iz 18 zemalja analizirali su fotografije, profile na društvenim mrežama, metapodatke i digitalne tragove kako bi pokušali pronaći informacije o djeci koju je, prema tvrdnjama Kijeva, ruski režim sustavno odvodio tijekom rata.
'Izgledalo je to pomalo kao računalni party iz devedesetih', rekao je za Politico Paolo Di Rocco, jedan od istražitelja Europola uključenih u operaciju, dodajući: 'Svatko je donio svoju specijaliziranu ekspertizu.' Operaciji su prisustvovali i predstavnici Međunarodnog kaznenog suda, a riječ je o dijelu šire istrage o prisilnom premještanju ukrajinske djece tijekom rata. Ukrajinske vlasti tvrde da ih je dosad odvedeno najmanje 19.500.
Istražitelji su često raspolagali s vrlo malo podataka - tek imenom, datumom rođenja ili ponekom fotografijom. Analizirali su pojavljuju li se djeca na društvenim mrežama, mogu li se iz fotografija iščitati lokacije ili vremenski podaci te jesu li ostali digitalni tragovi koji bi mogli pomoći u identifikaciji.
Di Rocco opisuje taj proces kao 'forenzički detektivski posao' i slaganje slagalice dio po dio.
Od stotinjak slučajeva, koje je Ukrajina predala Europolu, istražitelji su pronašli nove tragove u njih 45. Ti tragovi odnose se na moguće rute prijevoza, osobe koje bi mogle biti uključene u odvođenja te lokacije i ustanove u kojima su djeca možda završila.
Prikupljene informacije Europol je proslijedio ukrajinskim vlastima te će one odlučiti kako ih koristiti u daljnjim istragama i eventualnim kaznenim postupcima. Cilj operacije nije samo pronaći djecu, nego i identificirati organizatore, pomagače i strukture koje stoje iza njihova premještanja, zbog čega je to postalo jedno od ključnih pitanja međunarodnih istraga protiv Rusije.
Rusija sve negira
Međunarodni kazneni sud još je u ožujku 2023. godine izdao naloge za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marije Lvove-Belove zbog navodne nezakonite deportacije i premještanja ukrajinske djece. Istražno povjerenstvo Ujedinjenih naroda optužilo je Moskvu za moguće zločine protiv čovječnosti te za sustavno otežavanje njihova povratka. Rusija odbacuje optužbe i tvrdi da je evakuirala djecu iz ratnih zona.
Lvova-Belova javno se predstavljala kao osoba koja spašava ukrajinsku djecu te je ranije izjavila da je posvojila dječaka iz Mariupolja i odgojila ga kao 'patriota'. Također je rekla da je tijekom jedne operacije 390 djece prebačeno u udomiteljske obitelji u Rusiji.
Organizacije za ljudska prava i međunarodni istražitelji sumnjaju da su mnoga djeca izložena programima 'preodgoja', uključujući prisilu na korištenje ruskog umjesto ukrajinskog jezika. Di Rocco upozorava da je stvarni broj slučajeva vjerojatno puno veći od službeno potvrđenih. 'Ne znamo puni razmjer', rekao je.
Prema dosadašnjim saznanjima Europola, dio djece završio je u ruskim obiteljima dok su neka smještena u kampove ili institucije u kojima bi mogla biti izložena ideološkom preodgoju. Postoje i indicije da su neki stariji tinejdžeri poslani blizu bojišnice.