Europska unija nastavlja s planovima za 'zid od dronova' na svojoj istočnoj granici, nakon što su se ministri iz deset uglavnom srednjo- i istočnoeuropskih država članica te Ukrajine složili da je riječ o hitnom prioritetu u obrani europskog zračnog prostora. Istodobno, u Bruxellesu raste podrška prijedlogu da se Ukrajini osigura zajam od 140 milijardi eura temeljen na zamrznutoj ruskoj imovini, čime bi se Kijevu osigurala dugoročna financijska otpornost
Povjerenik za obranu Andrius Kubilius poručio je da je uspostava učinkovitog sustava otkrivanja i uništavanja dronova 'trenutni prioritet i ključni element istočnog krila Unije'. Projekt bi uključivao radare, akustične senzore te sustave za presretanje i neutralizaciju dronova.
Rasprava je dobila na težini nakon što su posljednjih tjedana zabilježeni upadi bespilotnih letjelica u Danskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, kao i narušavanje estonskog zračnog prostora ruskim borbenim avionima, dok Moskva nastavlja bombardirati Ukrajinu, piše Guardian.
Kubilius je upozorio i na problem troškova: 'Ako koristite raketu vrijednu milijun eura da biste srušili dron koji košta 10.000 eura, jasno je da postoji neravnoteža koja dugoročno nije održiva.' U međuvremenu, Kremlj je kritizirao prijedlog obaranja ruskih vojnih zrakoplova iznad Europe kao 'nepromišljen' i 'neodgovoran' nakon što je američki predsjednik Donald Trump predložio članicama saveza da to učine.
vezane vijesti
Kredit Ukrajini temeljen na ruskoj imovini
Dok se raspravljalo o obrambenim prioritetima, u javnost je procurio dokument koji otkriva rastuću podršku unutar EU-a za zajam Ukrajini od 140 milijardi eura, osiguran na temelju ruskih sredstava zamrznutih u Europi.
Za razliku od ranijih prijedloga o zapljeni kapitala, nova shema ne bi dirala glavnicu nego bi zamrznutu imovinu koristila kao jamstvo. Polazište plana je da će Rusija, nakon završetka rata, morati nadoknaditi ratnu štetu nastalu tijekom više od 1.300 dana agresije.
Njemački kancelar Friedrich Merz dao je značajan poticaj inicijativi, objavivši u Financial Timesu da podržava 'pravnu i financijski održivu formulu' kojom bi se Ukrajini osigurala sredstva za vojnu otpornost tijekom više godina. Merz je naglasio da bi najbolje bilo da odluku podupru sve članice, ali je istaknuo i mogućnost da se ona donese većinom, kako bi se izbjegla blokada Mađarske, čija se vlada posljednjih godina svrstava uz Kremlj.
Sankcije protiv Rusije moraju se obnavljati svakih šest mjeseci, što Budimpešti daje određenu pregovaračku moć, iako dosad nikada nije blokirala odluku. EU pravnici vjeruju da su pronašli pravni put kojim bi se izbjeglo jednoglasje, a trošak zajma snosila bi Rusija, dok bi države članice imale ulogu jamaca.
O dvjema inicijativama – zidu od dronova i zajmu Ukrajini – raspravljat će se na summitu u Kopenhagenu sljedeći tjedan. EU čelnici žele do kraja listopada postići dogovor koji bi istodobno ojačao obranu istočne Europe i osigurao Ukrajini financijsku podršku.
