Kako smanjiti prometne gužve u gradovima? Posljednjih godina, odgovor na to je uvođenje pametnijeg upravljanja gradom. No, može li umjetna inteligencija pomoći u tome?
Gradovi diljem svijeta dijele isti problem - sve više automobila stvara pritisak na gradsku infrastrukturu i stvara prometne gužve. Uvođenjem pametnih semafora, senzora, kamera i pametnog sustava za upravljanje prometom, te gužve mogu se ponešto smanjiti, a promet učiniti protočnijim.
Pravu bi pomoć mogla pružiti umjetna inteligencija i to ne kroz potpuno preuzimanje kontrole nad prometom, već kroz učinkovitijim upravljanjem korištenjem podataka u stvarnom vremenu, umjesto fiksnih vremenskih pravila. Tako bi umjetna inteligencija bila alat, koji obrađuje gomilu informacija koje prikupljaju svi oni pametni uređaji u kombinaciji s podacima sa servisa poput Googlea i Wazea.
vezane vijesti
U izvanrednim situacijama poput prometnih nesreća ili neplaniranih zastoja, umjetna inteligencija bi gotovo u stvarnom vremenu mogla identificirati problem i ponuditi alternativne smjerove.
To bi uvelike povećalo sigurnost i koordinaciju na cestama jer bi sustav mogao preusmjeriti promet i tako olakšati pristup hitnim službama, ali i uskladiti semafore kao bi se stvarali 'zeleni valovi' i ubrzavao protok ne samo automobila, već i pješaka, javnog prijevoza i biciklista.
Zagreb uvodi AI za upravljanje prometom
Zagreb je pred nekoliko dana najavio uvođenje pametne signalizacije opremljene upravo umjetnom inteligencijom koja će u stvarnom vremenu nadzirati promet na cestama. Za početak, ona će biti instalirana na 12 lokacija u gradu i podrazumijevat će instalaciju videodetekcijskih senzora za praćenje dolazaka vozila prije raskrižja, brojanje i klasifikaciju vozila, detekciju pješaka, praćenje brzine kretanja te mjerenje vremena koje je potrebno vozilu da prođe tu lokaciju.
Bit će instalirani i širokokutni senzori, koji su fokusirani na samu zonu raskrižja i detekciju vozila neposredno prije ulaska kroz raskrižje. Kamere će tako koristiti AI i tehnologiju dubokog učenja za veću točnost prepoznavanja vozila, pješaka i registarskih oznaka, a obradu podataka odrađivat će unutar same kamere. Tako će sustav moći brže reagirati na promjene na terenu.
To je bitno kako bi sustav što je prije moguće prepoznao vozila javnog prijevoza i hitnih službi te im omogućio prednost prolaska.
Svi ti podaci slijevat će se u Centar za upravljanje prometom, gdje će se dalje upravljati prometom u gradu.
Druga strana sustava
No, uvođenje takvog sustav postavlja i cijeli niz pitanja o pouzdanosti sustava ili pak privatnosti. Prije svega, takvi centralizirani sustavi upravljanja prometom moraju biti izuzetno dobro zaštićeni od bilo kakvih vanjskih upada i neovlaštenog korištenja. Jer bilo bi dovoljno da hakeri preuzmu kontrolu nad samo jednim križanjem u gradu pa da nastane kolaps.
Osim toga, performanse umjetne inteligencije u takvim sustavima ovise o točnim ulaznim podacima. Pokvari li se koji senzor ili kamera, za AI to znači nedostatak podataka za kvalitetno odlučivanje u stvarnom vremenu i potencijalni prostor za greške.
Također, korištenje čak i najnaprednijih sustava AI za upravljanje prometom, kakav je primjerice Googleov Green Light ili Traffic Monitor, ipak iza sebe zahtjeva ljudski nadzor. Dijelom jer AI još uvijek nije savršena tehnologija, a dijelom i zbog neočekivanih situacija u kojima je potrebno 'kreativno' rješavanje problema.
Kako smo to mogli vidjeti u situacijama kad se u Zagrebu (i drugim gradovima) zbog nepredviđenih situacija zatvori neka cesta, raskrižje ili podvožnjak, ljudi se teško prebacuju na alternativne pravce. Pametni sustav upravljanja prometom pomoći će u tome da ih se na vrijeme preusmjeri na neki drugi pravac i tako izbjegne stvaranje gužve i nervoze.
Sustav djeluje i rezultati su vidljivi u stvarnom vremenu
Kako to funkcionira u stvarnosti, može se vidjeti na primjeru cijelog niza gradova diljem svijeta koji su već implementirali umjetnu inteligenciju i pametne sustave upravljanja. Studija dva slučaja iz Makedonije, objavljena u časopisu Transportation Research Procedia, pokazala je da 'umjetna inteligencija transformira promet pružajući vrhunska rješenja koja poboljšavaju sigurnost, učinkovitost i održivost'.
Googleov istraživački projekt Green Light pokazao je na primjeru više od 20 gradova diljem svijeta, kako umjetna inteligencija može, ne samo smanjiti prometne gužve i opterećenje u gradu, već i smanjiti emisiju CO2 u gradovima jer automobili manje vremena provode na jednom mjestu. Pametni sustav učinkovit je čak i kad je u kombinaciji s tradicionalnim prometom uključen i promet autonomnih vozila.
Još samo da sve to i krene u primjenu u Hrvatskoj pa da i naši građani osjete prednosti korištenja umjetne inteligencije za nadzor i upravljanje prometom.
