Akcije su, unatoč niskim temperaturama i snijegu, održane u Splitu, Slavonskom Brodu, Poreču, Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Bjelovaru, Krapini, Vrbovcu i Zagrebu. U glavnom gradu Hrvatske bio je to drugi nastup Građanske akcije pred Banskim dvorima, nakon jučerašnje premijere u kojoj je udruga od Vlade tražila da poduzme hrabrije korake za spas zemlje.

Pred zgradom Vlade okupilo se 12 aktivista. Policajci su bili pristojni, ali su upisali imena onih koji su nosili transparent. Bili su upućeni u činjenicu da za skupine do 20 ljudi nije potrebno prijaviti okupljanje.

Jedan od voditelja akcije, Marko Fančović, objasnio je da su prosvjedovali protiv ACTA-e zato što je ona još gora od američkih prijedloga zakona poznatih kao SOPA i PIPA čiji su zagovornici nedavno u SAD-u doživjeli neuspjeh.

'ACTA je baš kao i SOPA i PIPA pucanje iz topa na komarce', rekao je Fančorić. 'Drugim riječima, kako bi zabranili ljudima da skidaju filmove, oni su u stanju uništiti mnoge druge slobode interneta.'

Prosvjedi protiv ACTA-e održani su posljednjih tjedana u cijelom nizu europskih zemalja, a najveći su bili u Poljskoj. Slovenska veleposlanica u Japanu Helena Drnovšek Zorko, koja je u ime svoje države potpisala sporazum ACTA, uputila je ispriku javnosti u kojoj je istaknula da žali što je to učinila.

Borci za slobode interneta ističu da ACTA omogućuje stalnu kontrolu korisnika interneta jer predviđa da pružatelji usluge

kontroliraju podatke koji prolaze njihovim sustavom te obavještavaju vlasnike autorskih prava o kršenju i šteti koja im je učinjena.

Pregovore o ACTA-i započeli su još 2006. godine SAD i Japan. 2007. priključile su im se Europska unija i Švicarska, a potom i Australija, Južna Koreja, Novi Zeland, Meksiko, Jordan, Maroko, Singapur, Kanada i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Samo pet zemalja članica EU-a do sada nije potpisalo sporazum: Cipar, Njemačka, Estonija, Nizozemska i Slovačka.