Proteklih mjeseci nekoliko velikih tvrtki najavilo je velike rezove. Konzultantski div Accenture pokrenuo je restrukturiranje i ubrzane 'izlaze' za radnike koji se ne uspiju dovoljno brzo prekvalificirati za rad s AI-em, a nekoliko dana kasnije Lufthansa je najavila da će do 2030. godine ukinuti 4000 radnih mjesta kako bi povećala učinkovitost pomoću umjetne inteligencije.

Salesforce je pak u rujnu otpustio 4000 zaposlenika iz korisničke podrške, uz tvrdnju da AI može preuzeti polovicu njihova posla. Klarna, švedska fintech platforma, smanjila je broj zaposlenih za čak 40 posto, a Duolingo je najavio da će postupno prestati koristiti vanjske suradnike te 'popuniti praznine' umjetnom inteligencijom.

No prema Fabienu Stephanyju, izvanrednom profesoru na Oxford Internet Instituteu, stvarni razlozi mogli bi biti daleko prozaičniji.

'Zgodan izgovor'

'Sumnjam da su ta otpuštanja doista rezultat stvarnih tehnoloških ušteda. Umjesto toga, tvrtke koriste AI kao zgodan izgovor za nepopularne poslovne odluke', rekao je Stephany za CNBC. Prema njegovim riječima, kompanije tako istodobno stvaraju sliku inovativnosti i prikrivaju probleme koje su same proizvele; od pogrešnih procjena do pretjeranog zapošljavanja tijekom pandemije.

'Duolingo i Klarna su tipični primjeri. Tijekom pandemije su previše zapošljavali, a sad otpuštaju i to predstavljaju kao posljedicu umjetne inteligencije, umjesto da priznaju da su pogriješili prije dvije-tri godine', dodao je Stephany.

Sličan stav ima Jean-Christophe Bouglé, suosnivač platforme Authentic.ly, napisavši na LinkedInu da je tempo uvođenja AI-a u stvarnosti 'mnogo sporiji nego što se tvrdi', a mnoge velike korporacije 'zapravo povlače AI projekte zbog troškova ili sigurnosnih rizika'.

'Istodobno se objavljuju veliki planovi otpuštanja 'zbog AI-a'. Izgleda to kao veliki izgovor u trenutku u kojem se gospodarstva mnogih zemalja 'hlade', bez obzira na to što burze izgledaju euforično', napisao je Bouglé.

Strah raste, a transparentnost izostaje

Prema savjetnici za karijere Jasmine Escaleri, takvo ponašanje kompanija samo 'hrani strah od umjetne inteligencije' među zaposlenicima. 'Radnici su već zabrinuti jer poslodavci nisu iskreni i otvoreni oko načina na koji uvode AI. A kad još otvoreno kažu da otpuštaju zbog AI-a, to samo povećava paniku', rekla je Escalera za CNBC Make It.

Naglasila je i da velike kompanije imaju dodatnu odgovornost jer svojim odlukama postavljaju standarde za ostatak poslovnog svijeta, stoga bi trebale izbjegavati normalizaciju 'lošeg ponašanja' pod krinkom digitalne transformacije.

Salesforce je, primjerice, pojasnio da su otpuštanja povezana s internim AI agentom nazvanim Agentforce, a on je smanjio broj korisničkih upita i tako eliminirao potrebu za 'nadopunom' pozicija u podršci. Tvrtka tvrdi da je 'stotine zaposlenika uspješno prerasporedila' u druge odjele.

Iz Klarne su naveli da umjetna inteligencija 'nije cijela priča' te da su smanjenje broja zaposlenih djelomično uzrokovali prirodni odlasci i spajanje analitičkih timova. Lufthansa i Accenture odbili su komentirati detalje svojih planova vezanih uz AI dok se Duolingo uopće nije oglasio.

Unatoč svemu, masovnih AI otkaza zapravo nema?

Podaci zasad ne potvrđuju tezu o 'valovima otpuštanja zbog umjetne inteligencije'. Prema izvješću Budget Laba sa Sveučilišta Yale, američko tržište rada gotovo da nije doživjelo ozbiljne poremećaje od pojave ChatGPT-ja krajem 2022. godine. Analiza podataka od studenog 2022. do srpnja 2025. godine pokazuje da se struktura zaposlenosti u SAD-u promijenila znatno manje nego u prethodnim tehnološkim revolucijama, poput uvođenja računala ili interneta.

Istraživanje njujorškog ogranka Federalnih rezervi (New York Fed) također je pokazalo da povećana primjena AI alata u industriji ne znači i smanjenje broja radnika. U 2025. godini čak 40 posto tvrtki u sektoru usluga koristi AI (u odnosu na 25 posto godinu ranije), no samo jedan posto njih navelo je umjetnu inteligenciju kao razlog za otpuštanja, što je deset puta manje nego 2024. godine.

Istodobno, 35 posto tih firmi koristi AI kako bi osposobilo zaposlenike za nove poslove, a 11 posto čak je zaposlilo nove ljude zahvaljujući novim tehnologijama.

Profesor Stephany smatra da je ideja o 'kraju ljudskog rada' zbog tehnologije stara koliko i civilizacija. 'Već smo to čuli mnogo puta – od rimskih careva koji su zabranjivali nove strojeve jer su se bojali gubitka poslova do industrijske revolucije i straha od računala. Svaki put se pokazalo suprotno: tehnologija je povećala produktivnost i stvorila potpuno nova zanimanja', istaknuo je.