SAD se suočava s najvećom potražnjom za električnom energijom u više od 20 godina, a AI revolucija mogla bi je samo povećati. Uz prelazak kućanstava na električno grijanje i rast broja proizvodnih pogona, američki elektroenergetski sustav stoji pred izazovom bez presedana: kako napajati digitalnu budućnost, a da računi građana ne eksplodiraju
Cijene električne energije u SAD-u porasle su 13 posto od 2022. godine, a analitičari upozoravaju da bi taj rast mogao nadmašiti inflaciju. Dok kućanstva plaćaju sve više, dio stručnjaka upozorava da se iza rasta cijena krije apetit umjetne inteligencije.
U srpnju je Lindsey Martin, medicinska sestra iz savezne države Kentucky, na TikToku podijelila svoj račun za struju – 314 dolara, najviši ove godine. Mjesec kasnije njezin je račun dosegnuo 372 dolara, više nego dvostruko od iznosa koji je plaćala prije samo nekoliko godina. 'Prije sam mislila da je 150 dolara užasno puno. Sad bih voljela da mi je toliko', rekla je Martin za CNN.
Njezina priča nije iznimka. Prema podacima Američke agencije za energetiku (EIA), prosječna cijena električne energije u SAD-u porasla je 13 posto od 2022. godine, a očekuje se da će nastaviti rasti brže od inflacije. Najveći skok bilježe pacifičke, atlantske i sjeveroistočne regije.
Rast cijena dijelom je posljedica zastarjele električne infrastrukture i sve većih troškova njezina održavanja. Uslijed sve češćih oluja, toplinskih valova i požara energetske kompanije ulažu milijarde u jačanje mreže da bi spriječile prekide u opskrbi, no, prema riječima energetskih stručnjaka, nova tehnološka revolucija - eksplozija umjetne inteligencije - povećava pritisak na elektroenergetski sustav.
AI troši struju kao višemilijunski grad
Val ulaganja u umjetnu inteligenciju doslovno guta električnu energiju. Divovi poput OpenAI-a i Broadcoma nedavno su najavili razvoj AI sustava snage 10 gigavata; dovoljno da napajaju višemilijunski grad. Prema procjeni američkog Ministarstva energetike, podatkovni centri će do 2028. godine trošiti između 6,7 i 12 posto ukupne američke električne energije u odnosu na 4,4 posto 2023. godine.
Analiza Bloomberga pokazala je da su područja s velikom koncentracijom podatkovnih centara u posljednjih pet godina zabilježila rast cijena električne energije i do 267 posto. 'Industrija jednostavno nije spremna za toliku potražnju', rekao je Bob Johnson, analitičar iz tvrtke Gartner koji prati tržište poluvodiča.
Tehnološke kompanije ulažu rekordne iznose u novu infrastrukturu. Meta je tako samo u drugom kvartalu ove godine potrošila 17 milijardi dolara, a Microsoft više od 24 milijarde, uglavnom na podatkovne centre i opremu potrebnu za razvoj AI sustava.
Ukupna ulaganja u izgradnju podatkovnih centara u SAD-u dosegnula su 40 milijardi dolara, prema izvješću instituta Bank of America. 'AI alati postaju sve složeniji, prelaze s teksta na video i kodiranje i troše više energije nego ikad prije', objašnjava Shaolei Ren, profesor elektrotehnike i računarstva na Sveučilištu Kalifornije u Riversideu.
Tarife se razlikuju po regijama, ali maloprodajna cijena struje uključuje troškove proizvodnje, prijenosa i distribucije, kao i ulaganja u modernizaciju mreže. Veliki potrošači, poput tehnoloških korporacija, plaćaju niže cijene jer se struja isporučuje na manji broj lokacija, za razliku od tisuća kućanstava.
U nekim državama, poput Oregona, doneseni su zakoni prema kojima podatkovni centri moraju platiti stvarni teret koji predstavljaju mreži kako troškovi ne bi pali na krajnje potrošače. 'Drugim riječima, građani ne bi trebali plaćati račune umjesto podatkovnih centara, ali to još nije ugrađeno u sustav naplate', kaže Johnson.