Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS, koji je 2025. godine prošao kroz naš Sunčev sustav ima neobičan sastav ledenih zrnaca koji ga razlikuje od kometa nastalih oko Sunca. Podaci prikupljeni svemirskim teleskopom James Webb pokazuju da je njegov led pomiješan s velikom količinom prašine, a takva struktura više nalikuje nekim udaljenim ledenim tijelima na rubovima našeg Sunčeva sustava.

Otkriće bi moglo pomoći u razumijevanju uvjeta u kojima nastaju kometi i druga ledena tijela oko zvijezda izvan našeg sustava. Ono također pokazuje da građevni materijal planetarnih sustava vjerojatno ima više zajedničkih obilježja nego što se dosad pretpostavljalo.

3I/ATLAS tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt koji je prošao kroz naš Sunčev sustav, a prije njega otkriveni su 1I/'Oumuamua 2017. i komet 2I/Borisov 2019. godine. Za razliku od većine kometa koje promatramo, ovaj objekt nastao je oko neke druge zvijezde, a njegovo matično zvjezdano okruženje zasad nije poznato.

Neobičan potpis vode u spektru kometa

Istraživači su pomoću instrumenta NIRSpec na teleskopu James Webb promatrali 3I/ATLAS u tri navrata između kolovoza 2025. i travnja 2026. godine. Analizirali su spektar svjetlosti koji prolazi kroz oblak plina i prašine oko kometa, poznat kao koma, kako bi utvrdili svojstva njegova ledenog materijala.

Kod uobičajenih kometa iz Sunčeva sustava voda u obliku leda ostavlja prepoznatljiv trag u spektru na valnoj duljini od tri mikrometra, ali i slabije izražene tragove na 1,5 i 2 mikrometra. Kod 3I/ATLAS-a znanstvenici su, međutim, zabilježili snažan signal na tri mikrometra, dok su druga dva bila vrlo slaba ili ih uopće nije bilo.

'Ta kombinacija bila je zagonetka', rekla je voditeljica istraživanja Silvia Protopapa iz Southwest Research Institutea. Snažan signal na tri mikrometra upućivao je na prisutnost vodenog leda, ali izostanak ostalih karakterističnih signala pokazao je da on nije u obliku kakav obično nalazimo u kometima našeg sustava.

Led pomiješan s prašinom

Kako bi objasnili neobična mjerenja, znanstvenici su izradili modele koji bi mogli odgovarati zabilježenom spektru. Rezultati upućuju na to da se 3I/ATLAS sastoji od vrlo sitnih zrnaca vodenog leda manjih od jednog mikrometra u kojima je pomiješana znatna količina prašine. Za usporedbu, ledena zrnca u kometima iz našeg Sunčeva sustava uglavnom su čišća, odnosno sadrže vodeni led s manje primiješanog prašinastog materijala.

Takav sastav mogao bi biti trag uvjeta u kojima je komet nastao. Kometi čuvaju materijal iz vremena formiranja planetarnih sustava, pa njihova kemijska i fizička svojstva znanstvenicima pružaju uvid u procese koji su se odvijali prije milijardi godina, piše Space.

Sličnost s ledenim tijelima iza Neptuna

Iako se 3I/ATLAS razlikuje od tipičnih kometa iz našeg sustava, njegov spektar pokazuje sličnosti s nekim transneptunskim tijelima - ledenim objektima koji kruže oko Sunca izvan Neptunove orbite.

Skupina uključuje i objekte bogate ledom ugljikova dioksida i organskim spojevima, a sličnosti upućuju na to da je materijal od kojeg je nastao međuzvjezdani komet mogao imati svojstva usporediva s materijalom od kojeg su nastajala neka od tih tijela. Istraživači razmatraju i mogućnost da bi 3I/ATLAS mogao biti fragment većeg tijela nalik transneptunskim objektima, nastao njegovim razbijanjem u sudaru. No to je zasad jedna od mogućih interpretacija, a ne utvrđena činjenica.

Nalazi također podupiru ideju da se vrlo sitna ledena zrnca najprije formiraju u diskovima plina i prašine oko mladih zvijezda, a zatim se ugrađuju u veća tijela poput kometa i protoplaneta. Drugim riječima, materijal od kojeg nastaju planeti oko drugih zvijezda mogao bi imati slična svojstva kao onaj od kojeg je nastao naš Sunčev sustav.

Istraživanje je objavljeno 26. listopada u časopisu The Astrophysical Journal Letters. Njegovi rezultati ne otkrivaju točno podrijetlo 3I/ATLAS-a, ali pružaju novi uvid u materijal od kojeg je sastavljen i uvjete u kojima su nastajala ledena tijela u drugim dijelovima galaksije.