Znanstvenici su u fosilu dinosaura starom oko 115 milijuna godina pronašli strukture koje bi mogle biti sačuvane crvene krvne stanice. Otkriće je posebno zanimljivo jer bi moglo predstavljati najstariji dosad poznati trag takvih stanica u fosilima dinosaura.

Međunarodni tim predvođen istraživačima sa Sveučilišta Curtin u Australiji analizirao je kost desne noge dinosaura vrste Aratasaurus museunacionali, malog teropoda koji je živio na području današnjeg Brazila. Fosil je pronađen u rudniku 2008. godine.

Pod mikroskopom su u unutrašnjosti kosti uočene sitne strukture ovalnog oblika, smještene u kanalima kroz koje su za života prolazile krvne žile. Njihov oblik i položaj upućivali su na mogućnost da je riječ o ostacima krvnih stanica, no istraživači su proveli dodatne analize kako bi isključili druga objašnjenja.

Kemijski tragovi upućuju na krv

Samo sličnost s krvnim stanicama nije bila dovoljna. Strukture su mogle potjecati i od gljivica ili mikroorganizama koji su naselili kost nakon smrti životinje. Međutim, znanstvenici nisu pronašli očekivane tragove takvih organizama, poput spora, niti dokaze da su strukture nastale djelovanjem minerala ili sedimentnih zrnaca.

Dodatnu potporu njihovoj pretpostavci pružila je kemijska analiza. U uzorku kosti pronađen je hem B, molekula povezana s hemoglobinom i prijenosom kisika u krvi. Elementarna analiza pokazala je i da se strukture podudaraju s područjima bogatima željezom, ugljikom i dušikom, elementima koji mogu biti povezani s hemom.

Istraživači ipak ne tvrde da su pronašli netaknute krvne stanice koje su nepromijenjene preživjele 115 milijuna godina. Pretpostavljaju da su izvorne biološke strukture tijekom fosilizacije stupile u interakciju s mineralima iz okoliša, što je omogućilo očuvanje njihova oblika.

Važnu ulogu možda je imao mangan, a fosil je nastao u specifičnim uvjetima – u plitkoj vodi, u okolišu s vrlo malo kisika i prekrivenom slojem mikroorganizama.

Slijede dodatna istraživanja

Ako se otkriće potvrdi u daljnjim analizama, riječ je o najstarijem dosad poznatom mogućem nalazu krvnih stanica dinosaura. Dosadašnji slični nalazi odnosili su se na fosile stare oko 80 milijuna godina.

Voditeljica istraživanja Kliti Grice, za Science Alert, ističe da je sada najvažnije ponoviti analize na drugim fosilima i u različitim geološkim uvjetima. Tek ako se slični rezultati neovisno potvrde, znanstvenici će moći pouzdanije zaključivati o očuvanju mekih tkiva i biologiji davno izumrlih životinja.

Otkriće bi moglo potaknuti i ponovno proučavanje fosila koji već desetljećima čuvaju muzeji i sveučilišta. Uz anatomske značajke, takvi primjerci možda sadrže i kemijske, mineralne i mikroskopske tragove koje znanstvenici dosad nisu tražili.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.