Od 1. siječnja bruto minimalna plaća iznosit će 1130 eura, odnosno 80 eura više nego dosad. No radnici smatraju da bi povećanje trebalo biti osjetnije kako bi barem djelomično pratilo rast troškova života.

Vlada predloženo povećanje smatra realnim i uravnoteženim, ističući da se njime štite radnici s najnižim primanjima, ali i vodi računa o mogućnostima gospodarstva.

‘Smatramo da je ovaj predloženi rast realan. On štiti radnike, posebno one s najnižim plaćama, ali isto tako vodi računa o konkurentnosti i potrebama hrvatskog gospodarstva’, poručio je premijer Andrej Plenković, piše RTL Danas.

Povećanje je dvostruko veće od onoga koje je predlagala Hrvatska udruga poslodavaca. U HUP-u upozoravaju da hrvatski minimalac raste znatno brže od prosjeka eurozone, što bi moglo dodatno oslabiti konkurentnost domaćeg gospodarstva.

‘Taj raskorak između rasta minimalne plaće u Republici Hrvatskoj i triput manjeg rasta u prosjeku europodručja znači samo daljnji pad produktivnosti, odnosno potkopavanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva’, upozorava glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Prema podacima Vlade, bruto minimalna plaća prije deset godina iznosila je 414 eura, a iduće godine dosegnut će 1130 eura. Riječ je o rastu od 716 eura, odnosno 173 posto.

Sindikati, međutim, smatraju da je i novi iznos nedostatan.

‘Ako je 1130 eura bruto potkopavanje konkurentnosti, onda postavljam pitanje kako su konkurentni poslodavci u Njemačkoj, koji isplaćuju tri puta veće plaće?’, pita predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.

Od 80 eura bruto radniku ostaje oko 50 eura

U Hrvatskoj obrtničkoj komori upozoravaju da bi radnike mogla dočekati neugodna spoznaja kada dobiju prvu plaću obračunatu prema novom minimumu. Najavljenih 80 eura odnosi se na bruto iznos, a ne na novac koji će sjesti na račun.

‘Radnici obično zovu: 'Pa nisam dobio svojih 80 eura!' I mislim da je to jako važno naglasiti. Vlada uvijek govori o bruto plaći, odnosno bruto 1, a poslodavca to košta bruto 2, što je 16,5 posto više. On će za ovih 80 eura ukupno platiti 93,20 eura, a radnik će od toga dobiti nekih 50 eura’, objašnjava Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore.

Koliko se od ukupnog troška plaće odvaja za različita davanja, pokazuje i primjer medijalne plaće. Riječ je o iznosu koji dijeli zaposlene na dvije jednake skupine: polovica prima manje, a polovica više od njega.

Za neto medijalnu plaću od 1277,60 eura poslodavac mora izdvojiti ukupno 2155,25 eura. Od toga 370 eura odlazi u mirovinske fondove, 305,25 eura na zdravstveno osiguranje, a 202,40 eura na porez. Radniku na račun stiže 1277,60 eura.

Tako od ukupnog troška medijalne plaće 40,7 posto odlazi na davanja, dok radniku pripada 59,3 posto.

‘Što je plaća veća, to se povećava postotak udjela prema državi, a dio prema radniku smanjuje. Zato je poslodavcu ponekad teško povećati plaću jer radnik neće dobiti svojih sto eura. Za poslodavca taj trošak nije sto eura, nego je daleko veći’, pojašnjava Mostarčić.

Slovenski minimalac za gotovo 350 eura veći

Razlika između Hrvatske i Slovenije vidljiva je već na razini minimalnih primanja. Hrvatska će od iduće godine imati bruto minimalnu plaću od 1130 eura, dok ona u Sloveniji iznosi 1482 eura – gotovo 350 eura više.

Razlika postoji i kod prosječnih plaća. Hrvatska prosječna bruto plaća iznosi 2180 eura, a slovenska 2695 eura.

Ipak, ni u Sloveniji građani nisu zadovoljni troškovima života. Posebno je teško u Ljubljani, gdje velik dio prihoda odlazi na stanovanje i osnovne potrebe.

Sindikati nezadovoljni Vladinom ponudom za javne i državne službe

Nezadovoljstvo raste i među zaposlenima u javnim i državnim službama. Vladina ponuda za iduću godinu uključuje povećanje osnovice za 1,5 posto i uvođenje dodatka za topli obrok od 20 eura mjesečno.

Sindikati su, međutim, tražili znatno više.

‘Naša je prvotna ponuda, povećanje osnovice od devet posto te uvođenje naknade za topli obrok, Vladi bila neprihvatljiva. Tako je nama sada ovih 1,5 posto i 20 eura za topli obrok’, kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Nezadovoljni su i predstavnici sindikata državnih službi.

‘Svima nam je jasno kako će završiti ova priča. Pomaknut će malo još granice i to će biti to. Imamo neke ideje, ali ništa od toga zasad’, poručuje Zdravko Lončar, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a.

Novi krug pregovora zakazan je za idući četvrtak. Koliko će Vlada biti spremna poboljšati ponudu, tek će se vidjeti. Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić pritom ističe da se mora voditi računa o stanju državnih financija.

‘Uvid u proračun ovdje je ključan. On mora biti održiv, fiskalna stabilnost nema alternative’, poručuje Ružić.

Pregovori bi trebali završiti do sredine studenoga, prije izglasavanja proračuna za iduću godinu. O mogućem povećanju plaća tako još pregovara oko 250 tisuća zaposlenih u državnim i javnim službama.

Studentska satnica prvi put iznad sedam eura

Studenti će, za razliku od zaposlenih u javnim i državnim službama, povećanje dobiti bez pregovora. Njihova minimalna satnica od iduće godine iznosit će 7,06 eura, prvi put više od sedam eura. To je 50 centi više nego dosad.

Studentima će dodatni prihod dobro doći, premda ne očekuju da će im bitno promijeniti kućni budžet.

Uz novu satnicu, studenti će za osam sati rada zaraditi četiri eura više. Radnicima na minimalcu, pak, mjesečna primanja porast će za oko 50 eura neto. Zaposleni u javnim i državnim službama još čekaju ishod pregovora, koji bi trebao biti poznat do sredine studenoga.