Ima tome četiri godine kako je Andrus Ansip, europski povjerenik za jedinstveno digitalno tržište, zavapio da će 2020. Europi nedostajati 900.000 kvalificiranih ICT radnika. Njemačka konzultantska tvrtka Empirica poslije je tu katastrofičnu brojku skoro prepolovila, no ostaje činjenica da će na europskom tržištu rada dogodine nedostajati oko pola milijuna informatičara. Za Hrvatsku uopće nema relevantnih procjena, no neki spominju manjak od najmanje tisuću ICT stručnjaka. Potražnja za njima raste, a proizvodnja kadrova stagnira.

Istaknuo je to dr. sc. Vjeran Bušelić, viši predavač na Tehničkom veleučilištu Zagreb i voditelj karijernog savjetovanja s dugogodišnjim iskustvom u IT sektoru. On je s dr. sc. Katarinom Pažur Aničić, docenticom na Fakultetu organizacije i informatike i voditeljicom Centra za podršku studentima i razvoj karijera, u prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca predstavio rezultate istraživanja 'Važnost generičkih kompetencija mladih informatičara - Što kažu poslodavci?'.

I što pokazuju rezultati? Iako gotovo polovica ispitanika (46,4%) smatra da su tehničke i generičke vještine podjednako važne, kod preostalih ispitanika vrlo uvjerljivo (85,4%) prevladava uvjerenje da su generičke vještine važnije, ili čak puno važnije, od tehničkih, koje studenti stječu tijekom studija.

Od stručnih znanja koja studenti stječu tijekom studija, poslodavcima su važnije sposobnost brzog usvajanja novih znanja i vještina (74,8 posto), sposobnost identificiranja i rješavanja problema (66,5%) te sposobnost primjene stručnih znanja u praksi (57,4%).

Čak 68,4 posto ispitanika smatra da su studenti stekli dobra stručna znanja, ali im je od 25 ponuđenih kompetencija to po važnosti tek na 13. mjestu. Poslodavcima je puno važnije to da su njihovi potencijalni radnici sposobni za timski rad (49%) te da imaju razvijeno analitičko razmišljanje koje uključuje matematičke vještine (43,2%).

Kako poslodavci ocjenjuju studente koji im dolaze na razgovor na posao? Od pet prethodno nabrojanih najvažnijih kompetencija, poslodavci su najzadovoljniji sposobnošću brzog usvajanja novih znanja i vještina, koju posjeduje 52,3 posto studenata, smatraju poslodavci. Slijede sposobnosti timskog rada (39,4%) i analitičkog razmišljanja (31,6%).

Preostale dvije od pet najvažnijih kompetencija - sposobnost identificiranja i rješavanja problema te sposobnost primjene stručnih znanja u praksi - studentima više nedostaju (38,7% i 32,9%) nego što ih posjeduju (24,5% i 30,3%), smatraju poslodavci.

I dok su poslodavci koliko-toliko zadovoljni mladim inženjerima kad je riječ o najtraženijim vještinama, rezultati su puno lošiji kad se govori o njihovoj odgovornosti u radu i procjeni kvalitete vlastitog rada, prilagodbi i djelovanju u novim situacijama, kreativnosti i inovativnosti u radu te sposobnosti rada pod pritiskom i samostalnosti. Poslodavci misle da su te vještine nedovoljno razvijane tijekom studija.

'Poslodavci ukazuju na sve veću potrebu za aktivnijim provođenjem stručne prakse studenata u tvrtkama te razvojem modela učenja kroz rad koji uključuje rad studenata na projektnim zadacima u suradnji s poslodavcima', rekla je docentica Pažur Aničić. 'Jedan od važnih aspekata je i razvoj karijernih centara na visokim učilištima jer naša praktična iskustva pokazuju da su upravo ti centri najbolja spona između studenata, nastavnika i poslodavaca', istaknula je.

'Ako već ne možemo direktno utjecati na povećanje kvota za obrazovanje mladih inženjera, možemo ih učiniti kompetentnijim', zaključio je Bušelić, najavivši i da će uskoro predstaviti mišljenja studenata i profesora o toj temi.