Rusija je u povijesti više puta pokazala da svoju oštru klimu zna pretvoriti u saveznika. Tijekom Napoleonove invazije 1812. godine njegova se Velika armija raspala kad je nastupila zima – tlo je postalo neprohodno, a logistika kolabirala. Sličan scenarij dogodio se i stoljeće kasnije, kad je Hitlerova Operacija Barbarossa 1941.–1942. stala zbog kiše, blata i potom leda koji su kočili napredovanje Nijemaca prema Moskvi
Danas, u sasvim drugačijem ratu, Rusija se ponovno oslanja na svog starog saveznika – ekstremne vremenske uvjete. No ovoga puta ne u obrani, nego u napadu na Ukrajinu.
Ukrajinci su upotrebom malih i jeftinih dronova u potpunosti promijenili način ratovanja te su oni postali ključni u napadnim i obrambenim strategijama na cijeloj bojišnici. Prema podacima Modern War Instituta, odgovorni su za oko 70 posto ruskih gubitaka na bojištu, premda nije posve jasno uzrokuju li veću smrtnost tzv. kamikaza dronovi ili kvadkopteri FPV (first-person view) koji nose male eksplozivne naprave, piše The Conversation.
vezane vijesti
No njihova uloga ne svodi se samo na izravne udare jer mali dronovi imaju presudnu ulogu u izviđanju, nadzoru i prikupljanju obavještajnih podataka te omogućuju ukrajinskim jedinicama precizno označavanje ciljeva i koordinaciju s topništvom u stvarnom vremenu. Zahvaljujući tome ukrajinski topnici mogu brže i točnije prilagoditi paljbu, što čini njihove napade učinkovitijima, ali i smrtonosnijima.
Dronovi su tako postali 'oči i ruke' ukrajinskih snaga, znatno povećavajući njihovu obrambenu sposobnost protiv brojnijih i bolje opremljenih ruskih jedinica. Masovna upotreba FPV-a i kamikaza modela omogućila je Ukrajini da preciznim udarima i podacima u realnom vremenu zaustavi mnoge ruske kopnene ofenzive.
Obje strane pritom redovito koriste elektroničko ometanje kojim se onesposobljavaju FPV dronovi, a Rusija je, iz nužde, postala i svjetski lider u radioelektroničkom ratovanju. Ometanjem signala prekida se veza između drona i njegova pilota te se gubi prijenos slike, što ukrajinske snage dovodi u težak položaj jer upravo bespilotnim letjelicama nadoknađuju rusku brojčanu i tehničku nadmoć.
Kad se loše vrijeme udruži s tehnologijom
Kada se elektroničko ometanje spoji s lošim vremenskim uvjetima, posljedice su pogubne. Snijeg, magla, vjetar i hladnoća ograničavaju dolet, vidljivost i stabilnost dronova, čime Ukrajina gubi svoju tehnološku prednost u izviđanju i preciznim napadima.
Rusija u takvim uvjetima dobiva relativnu prednost. Njezini stariji i teži sustavi – tenkovi, artiljerija i oklopna vozila – otporniji su na nepogode te bojište tada postaje prostor na kojem ruski pristup iscrpljivanja donosi rezultate, polagano, ali sustavno.
Manji kvadkopteri, poput popularnog modela DJI Mavic 3, koji ukrajinske jedinice često koriste za izviđanje, osjetljivi su na vremenske promjene te su djelotvorni samo između –10 i +40 stupnjeva i pri vjetru slabijem od 43 kilometra na sat. Jači udari ili smrzavanje mogu ih lako izbaciti s kursa.
Napredniji ukrajinski dronovi, poput Sharka, mogu letjeti na temperaturi od –15 do +45 stupnjeva i podnijeti vjetar do 72 kilometra na sat, no ni oni ne podnose kišu i snijeg, a vlaga i padaline ih prizemljuju.
U hladnim uvjetima baterije se brže prazne, čime se skraćuje let i smanjuje domet, a led na elisama mijenja oblik propelera – čini ih debljima i težima te im smanjuje aerodinamičnost i učinkovitost. Dronovi s krilima pak dobivaju ledene naslage na njima, što povećava otpor, smanjuje im uzgon i povećava rizik od zastoja u letu. Magla i snijeg dodatno smanjuju vidljivost, pa ni operateri više ne mogu jasno prepoznati mete.
Ruska ofenziva u magli, doslovno
U listopadu je Rusija tempirala nekoliko velikih kopnenih ofenziva upravo dok je vrijeme bilo loše. Zbog magle, kiše i niskih oblaka ukrajinski izviđački dronovi bili su nepouzdani, pa čak i neupotrebljivi, a vidljivost je bila toliko slaba da su precizni napadi na pojedine vojnike bili gotovo nemogući.
Ukrajinski saveznici mogu to dijelom nadoknaditi satelitskim obavještajnim podacima. Američki izviđački sateliti, primjerice, i kroz oblake mogu otkriti pokrete na tlu zahvaljujući radarima sa sintetičkom aperturom (SAR). Ipak, ni ti sofisticirani sustavi ne mogu 'vidjeti' kroz guste oblake ili jake kišne oluje.
Povijesno gledano, ruske zime služile su kao štit, svojevrsno oružje kojim su se odbijali osvajači, od Napoleona do Hitlera. No u aktualnom ratu Rusija koristi klimu kao ofenzivno oružje, pretvarajući maglu, snijeg i hladnoću u alate za prirodno prikrivanje svojih pokreta i napada. Zima još nije počela, ali i Moskva i Kijev pomno prate prognozu.
