Iako se zna da će trajni dodatak na mirovinu iznositi šest eura po godini staža, u Hrvatskoj se brojne vrste mirovina računaju na specifične načine. Stoga je pitanje koliki će dodatak dobiti umirovljeni po posebnim propisima, beneficiranom radnom stažu, ali i oni koji su u obiteljskoj ili invalidskoj mirovini
'Donijeli smo i predložili da dodatak bude šest eura', poručio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, konačno otkrivši na Međunarodni dan starijih osoba koliko će iznositi trajni dodatak na mirovine po godini staža.
Iako se mjesecima nagađalo o tome koliko bi mogla vrijediti godina staža za primanje koje se u narodu uvriježilo pod nazivom 13. mirovina, čini se da vladajući nisu bili spremni ići puno dalje od početnog prijedloga. Naime već na prvi spomen trajnog dodatka govorilo se da će on iznositi pet eura po godini staža, a umirovljenici su tražili čak 14, no ostali su razočarani.
Znatno niže od mirovine
Tako će trajni dodatak za osobu s 15 godina staža iznositi 90 eura, za nekoga tko je radio 30 godina 180 eura, a za one koji su odradili 40 godina 240 eura.
Znatno je to niže od mirovina koje dobivaju tijekom godine, no poanta nije ni bila isplatiti još jednu mirovinu, već učiniti dosadašnje jednokratne dodatke trajnim primanjem, ma koliko oni iznosili.
'Međutim svake godine u listopadu na sjednici Vlade donosit će se visina tog dodatka', kazao je Piletić i dodao kako vjeruje da on neće biti manji, već je tendencija da u skladu s proračunskim mogućnostima Vlade svake godine bude primjereniji.
Računanje staža
Za razliku od mirovina, koje se računaju temeljem staža i uplaćenih doprinosa, trajni dodatak izračunava se samo po ostvarenom stažu i to po onom korištenom prilikom izračuna mirovine.
Za starosne mirovine to je zdravorazumski, no mnogi se pitaju što će biti sa stažem kojim su određene invalidske, obiteljske, ali i povlaštene mirovine. Posebno je pitanje i ono beneficiranog radnog staža na temelju kojeg mirovine danas u Hrvatskoj prima oko 37.000 ljudi.
Država je predvidjela, osim 210 milijuna eura, koliko će u prosincu biti izdvojeno za trajni dodatak, i način na koji će određivati staž temeljem kojeg će on biti isplaćen.
Tako će se, primjerice, u slučaju obiteljske mirovine uzimati staž pokojnika, a ne udovice ili drugih primatelja te mirovine. Njihov staž, prema statistikama HZMO-a, u prosjeku iznosi 28 godina i dva mjeseca, što znači da bi oni mogli računati na prosječnih 168 eura dodatka.
'Pravo članova obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu izvodi se iz prava umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine', pojasnili su iz HZMO-a za Večernji.
Kod invalidske mirovine u obzir će se uzimati odrađeni, ali i 'fiktivni' staž, onaj koji se pridodaje ako je nesposobnost za rad nastupila prije 60. godine života. Kako prosječni staž u toj skupini iznosi 21 godinu, 11 mjeseci i devet dana, njima će na račun potkraj godine sjesti u prosjeku 126 eura.
'Prema odredbi članka 36. ZOMO-a, korisniku invalidske mirovine dodaje se pridodani staž u propisanom omjeru ako je potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti nastupio do navršene 60. godine života te je u tom slučaju visina mirovine tog korisnika određena na temelju mirovinskog staža za određivanje mirovine, u koji je uračunat pridodani staž. Stoga i za ovu kategoriju korisnika vrijedi pravilo da će se godišnji dodatak računati na temelju mirovinskog staža prema kojem je određena mirovina', pojasnili su iz HZMO-a.
'Povlašteni' i 'beneficirani'
Što se pak tiče onih s beneficiranim radnim stažem, trajni dodatak bit će im isplaćen sukladno uvećanom stažu koji im je bio naveden i u rješenju o isplati mirovine. Dakle nikakvih oduzimanja, odnosno izračuna stvarno provedenog vremena u mirovinskom osiguranju neće biti.
Posebna su priča mirovine po posebnim propisima. Trenutno je 19 skupina s nešto više od 188.000 umirovljenika kojima se novac svakog mjeseca isplaćuje temeljem posebnih uvjeta po kojima im je izračunata mirovina.
Najčešći je modus da se ona priznaje za 40 godina staža. Na taj se način određuju mirovine branitelja, policijskih službenika, vatrogasaca, ali i kazališnih djelatnika. Prema tome, trajni dodatak isplatit će se za 40 godina staža, no ako je on veći, onda će se isplatiti prema broju godina ostvarenog staža.
Kod saborskih zastupnika, ustavnih sudaca i pojedinih drugih kategorija 'povlaštenih' umirovljenika mirovina se računa po povoljnijim uvjetima, odnosno uvećanim osnovicama ili osobnim bodovima. To bi značilo da će se trajni dodatak u tim skupinama isplaćivati prema zaista ostvarenom stažu.
Iz HZMO-a naglašavaju da će se ukupni staž u posebnim skupinama računati iz rješenja o mirovini 'uvažavajući specifičnosti svakog posebnog propisa pri priznanju prava na mirovinu ili određivanju mirovine, a koji svaki za sebe svojim odredbama propisuje uvjete za ostvarivanje prava i elemente za izračun mirovine'.