Elon Musk predstavio je Grokipediju, novu online enciklopediju koju opisuje kao alternativu Wikipediji. Prema njegovim riječima, na projektu je radio tim iz tvrtke xAI, a domena Grokipedia.com aktivna je od ponedjeljka. Sadržaj Grokipedije generira umjetna inteligencija (AI) i generativni AI asistent Grok, ali se na svakoj stranici navodi više izvora.

Platforma vizualno podsjeća na Wikipediju – ima tamnu pozadinu, jednostavno sučelje i prepoznatljiv font, no trenutačno se nalazi u eksperimentalnoj verziji v0.1 i sadrži oko 885 tisuća članaka, u usporedbi s njih više od osam milijuna, koliko ih broji Wikipedia. Na stranici se među prvim objavama pojavila biografija samog Muska, piše Business Insider.

Podsjetimo, Wikipediju kreiraju i uređuju volonteri, a neki su je američki republikanci optužili za političku pristranost te, zajedno s Muskom tvrde da je 'previše lijevo orijentirana'. Naziv Grokipedia potječe od xAI-jeva chatbota Grok, za koji Musk tvrdi da 'traži maksimalnu istinu'.

Pokretanje Grokipedije najnoviji je u nizu njegovih pokušaja da izazove velike internetske platforme jer smatra da su 'politički pristrane'. Prema prvim objavama, Grokipedia pokazuje izražen konzervativni ton. Suosnivač Wikipedije Jimmy Wales izjavio je za The Washington Post da od novog projekta nema velika očekivanja: 'AI modeli još uvijek nisu dovoljno sofisticirani za takav tip baze znanja. Bit će tu mnogo pogrešaka.'

Pristranost u pojedinim člancima

Grokipedijin unos o Musku sadrži gotovo 11.000 riječi i više od 300 poveznica, a uključuje poglavlja poput 'Kritika regulacije i woke kulture' te 'Zagovaranje višeplanetarnog života i demografske obnove'. Za usporedbu, članak o njemu na Wikipediji ima manje od 8000 riječi.

Wired je izvijestio da Grokipedia sadrži opsežne članke koje je generirala umjetna inteligencija, tematski i stilski slične Wikipediji, ali s konzervativnim naglascima i ideološkim komentarima.

Zanimljivo, kada se u Grokipediji pretražuje Sam Altman, direktor OpenAI-a, prvi prijedlog koji se pojavljuje je 'Uklanjanje Sama Altmana iz OpenAI-a' – referenca na krizu iz 2023. godine, kada ga je upravni odbor privremeno smijenio. Podsjetimo, Musk je suosnovao OpenAI, no tijekom godina pukla je ljubav između njega i Altmana te je nakon odlaska iz tvrtke tužio OpenAI tvrdeći da se udaljava od svoje prvotne ideje o neprofitnoj organizaciji.

Sadržaj nekih članaka na Grokipediji odražava, dakle, pristranost, jednako kao i stranica posvećena Elonu Musku. U uvodnim odlomcima sažetka platforma piše da je šef Tesle i SpaceX-a 'utjecao na raspravu' o nekoliko tema, zaradivši 'kritike mainstream medija koji naginju lijevo orijentiranom izvještavanju'.

Kada je posrijedi pokret za građanska prava Black Lives Matter, Grokipedia piše da je 'mobilizirao milijune ljudi'. 'Ipak, ovi su prosvjedi rezultirali neredima, (...) najskupljim u povijesti osiguranja od štete na imovini', nastavlja Grokipadia, ne spominjući, kao što to čini Wikipedia, da se 'velika većina prosvjeda organizirana 2020. održala u mirnom ozračju'.

Među ranim primjerima netočnosti nalazi se i tvrdnja da je bivši američki političar Vivek Ramaswamy preuzeo ključnu ulogu u Muskovu AI projektu DOGE nakon njegova odlaska, iako je u stvarnosti napustio DOGE znatno prije nego što je postao dio Trumpove administracije.

Grokipedia zasad formalno postoji u eksperimentalnoj verziji 0.1, a Musk tvrdi da će s vremenom postati 'pouzdaniji i uravnoteženiji izvor informacija od Wikipedije'. Obećao je stoga skori dolazak verzije 1.0, 'deset puta bolje' od 0.1.

No već prvi testovi pokazuju da AI koji pokreće projekt ne razlikuje neutralan ton od ideološke interpretacije, što otvara pitanje koliko će Grokipedia doista pridonijeti 'razumijevanju svemira', kako je Musk među ostalim naveliko najavljivao, a koliko samo njegovu polariziranju.

Wikipedia pod kritikama

Poput republikanskih dužnosnika, i Elon Musk već nekoliko godina kontinuirano kritizira Wikipediju. Godine 2024. napisao je da stranicu 'kontroliraju ekstremno lijevi aktivisti' te je pozvao ljude da prestanu donirati toj platformi. 'Cilj Groka i (Grokipedije) je istina, istina i ništa osim istine', istaknuo je najbogatiji čovjek na svijetu, dodavši da je softver enciklopedije otvorenog koda. 'Svatko ga može koristiti za bilo što, besplatno', pojasnio je.

U travnju je tadašnji, a danas bivši američki državni odvjetnik u Washingtonu Ed Martin, poslao zahtjev za dokumentima Zakladi Wikimedia, koja ima ovlasti nad Wikipedijom.

Pojasnio je da želi utvrditi ima li Wikimedia pravo na porezno oslobođenje koje se dodjeljuje zakladama. Odvjetnik kojega je svojedobno imenovao Donald Trump osudio je 'manipulaciju informacijama' za koju je Wikipedia, prema njegovim riječima, kriva, platformu koja nastoji 'skriti propagandu'.

Sadržaj generira Muskov AI model Grok, razvijen u sklopu xAI-a, koji je već bio na udaru kritika zbog niza pogrešaka i kontroverznih izjava. U jednom slučaju chatbot je promovirao neutemeljenu teoriju zavjere o 'bijelom genocidu' u Južnoj Africi nakon što mu je postavljeno posve nevezano pitanje i u nekim odgovorima hvalio Adolfa Hitlera. Musk i njegov tim kasnije su priznali pogreške i najavili nadogradnje.

U članku o portalu Wired, Grokipedia izravno citira Muskovu kritiku tog medija, tvrdeći da je 'pretvoren u ekstremno lijevo orijentiranu propagandu' i da odustaje od tehnološkog novinarstva u korist ideoloških narativa koji normaliziraju prekomjernu državnu kontrolu nad privatnim sektorom'. Slično tome, članak o Donaldu Trumpu optužuje medije za 'lijevu pristranost' u izvještavanju o aktualnoj blokadi američke vlade te navodi da su CNN i The New York Times 'pojačavali narative koji nepravedno svaljuju krivnju na republikance'.

Pokretanje Grokipedije pozdravilo je više visoko rangiranih desničara, među kojima i ruski ultranacionalistički ideolog Aleksander Dugin, koji je članak o sebi nazvao 'neutralnim, objektivnim i pravednim', dok je onaj objavljen na Wikipediji ocijenio 'klevetničkim'.