HRVATSKO-BRITANSKO OTKRIĆE

Stanovnici Vele spilje izumili keramiku još u ledenom dobu

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Ostaci keramike pronađeni u Veloj spilji na Jadranu dokaz su postojanja dosad nepoznate umjetničke kulture koja je ovdje cvjetala u vrijeme ledenog doba tisućama godina prije nego što je keramika ušla u masovniju uporabu, pokazalo je novo istraživanje britansko-hrvatskog tima znanstvenika

Prema studiji koja je objavljena u časopisu Plos One, ali i na stranicama Sveučilišta Cambridge te u listovima poput Daily Maila, 36 fragmenata, od kojih su većina odlomljeni dijelovi kipića životinja, dokaz je da je na području Hrvatske postojala pretpovijesna umjetnost tisućama godina prije nego što se u drugim dijelovima svijeta keramika počela uobičajeno koristiti – prije nekih 17.500 godina. Ova keramička umjetnost cvjetala je oko 2.500 godina, a potom je nestala.

Novo istraživanje još je jedan doprinos promjeni spoznaja o počecima grnčarstva i keramike. Naime, povjesničari ove tehnologije uglavnom povezuju sa sjedilačkim kulturama ere neolitika koja je počela prije nekih 10.000 godina.

Stanovnici su keramiku neovisno izmislili

Hrvatski nalazi pokazuju da je priča ipak znatno složenija, odnosno da se proizvodnja keramike u više navrata pojavljivala i nestajala. No čini se da su najraniji uzorci bili više umjetničke nego praktične prirode.

Istraživanja u Veloj spilji zajednički provode hrvatski i britanski znanstvenici od 2010. godine. Njihov rad, objavljen ovaj tjedan, pokazao je da, iako postoje i neki raniji keramički predmeti na drugim lokacijama, primjerice u Češkoj, oni međusobno nisu povezani, što znači da su ljudi koji su živjeli u Veloj spilji neovisno otkrili umijeće njihove izrade.

'Izuzetno je neobično pronaći keramičku umjetnost tako rano u prethistoriji', rekao je dr. Preston Miracle sa Sveučilišta Cambridgeu i dodao: 'Čini se da otkriće u Veloj spilji predstavlja prve dokaze paleolitske keramike s kraja posljednjeg ledenog doba te da se ona razvila neovisno o bilo čemu što je postojalo ranije.'

Centar za kulturu Vele luke

Centar za kulturu Vele luke

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kliknite za povećanje

Vela spilja je golema pećina na Korčuli. Nalazi pokazuju da je korištena od vremena paleolitika prije 20-ak tisuća godina sve do brončanog doba prije 3.000 godina.

Jedan od bolje očuvanih artefakata najvjerojatnije predstavlja jelena ili konja (slika gore). Na keramičkim modelima pronađeni su tragovi – rupe, zarezi i crteži – napravljeni kamenim ili koštanim oruđem, a također su se očuvali i tragovi prstiju.

Znanstvenici smatraju da su ljudi koji su nastanjivali prostore Balkana sami izumili umijeće izrade keramičkih predmeta te da su tu umjetnost kasnije zaboravili ili napustili. Prvo novo pojavljivanje keramike u Veloj spilji datira 8.000 godina kasnije.

Najstarije umjetnine u Hrvatskoj

Voditelj hrvatskog tima Dinko Radić iz Centra za kulturu Vele Luke, koji se nalazi na nekoliko stotina metara od Vele spilje, kaže da su ovi nalazi vjerojatno umjetnine ili predmeti koji nisu funkcionalnog karaktera - možda vjerskog karaktera ili pak igračke.

'Nastali su krajem zadnjeg ledenog doba i najstarije su umjetnine na području Hrvatske - dvostruko starije od prije pronađenih', rekao je Radić. 'Hrvatsku to svrstava u red zemalja u kojima su nađeni tragovi paleolitičke umjetnosti kao što su, primjerice, nalazišta Altamira i Lascaux. Najstarija europska umjetnost stara je oko 30.000 godina i razvijala se na području Španjolske i Francuske. Balkan je bio izoliran od tih tokova. No ovime ulazimo u krug zemalja u kojima ima vrlo starih tragova apstraktnog mišljenja. To su prvi takvi tragovi uz rubove Mediterana. Jadran je u to vrijeme bio dvostruko manji nego danas. Ondje su također pronađeni deseci tisuća alatki za lovljenje plijena. Ostaci kostiju životinja mjere se u desecima tisuća po četvornom metru. Nešto najbliže tome postoji u Moravicama.'

Istraživanja u Veloj spilji vodi Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, na čelu s dr. sc. Dejanom Brajković u suradnji s Centrom za kulturu Vele Luke. Na tome se radi već više desetljeća.

'Budući da je Vela spilja najznačajnije prapovijesno spiljsko nalazište na Mediteranu, odlučili smo uključiti i vanjske suradnike, među kojima i dr. Prestona Miraclea, čija je supruga Zagrepčanka. To nam je omogućilo podizanje istraživanja na višu razinu. Uključilo se više desetaka stručnjaka specijalista za određena područja s najvećih sveučilišta od Pize, preko Heidelberga do Cambridgea. Radove financiraju Ministarstvo kulture, općina Vela Luka, HAZU i posebno strani partneri.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi