Nitko ne voli popravljati karijes, ali suvremeni odlazak zubaru ipak djeluje luksuzno u usporedbi s onim što su, čini se, prolazili neandertalci prije gotovo 60 tisuća godina. Novo istraživanje objavljeno u PLOS One donosi moguće najstarije poznate dokaze invazivnog stomatološkog zahvata u ljudskoj povijesti i to ne kod modernih ljudi, nego kod Neanderthalaca, piše Gizmodo.

Znanstvenici su analizirali 59.000 godina star kutnjak pronađen u špilji u zapadnom Sibiru i zaključili da neobična oštećenja na njemu nisu nastala prirodnim trošenjem, nego namjernim bušenjem kamenim alatom.

Tragovi drevnog 'zubarskog zahvata'

Zub, nazvan Chagyrskaya 64, sadržavao je veliku šupljinu koja je prekrivala gotovo cijelu površinu za žvakanje. Istraživači su unutar nje pronašli paralelne ogrebotine i brazde u obliku slova V koje nisu odgovarale prirodnom propadanju zuba. Tim predvođen arheologinjom Ksenia Kolobova zaključio je da tragovi odgovaraju rotirajućem kamenom alatu korištenom za bušenje.

Kako bi provjerili teoriju, istraživači su sličan alat testirali na modernim ljudskim zubima i uspjeli reproducirati gotovo identične tragove. 'Uglačani rubovi šupljine pokazuju da je bušenje provedeno dok je osoba bila živa i da je nakon zahvata nastavila koristiti zub', objasnila je Kolobova.

Zahvat bez anestezije

Snimke zuba pokazale su ozbiljnu demineralizaciju i duboki karijes, zbog čega istraživači vjeruju da je zahvat bio pokušaj ublažavanja jake boli. Drugim riječima, neandertalci možda nisu razumjeli stomatologiju u modernom smislu, ali su očito shvatili da uklanjanje oštećenog dijela zuba može smanjiti patnju.

Dodatni tragovi sugeriraju da su koristili i svojevrsne 'čačkalice' za čišćenje zubi, dok su ranija istraživanja već pokazala da su poznavali ljekovite biljke.

Novi pogled na neandertalce

Otkriće dodatno ruši staru predodžbu o neandertalcima kao intelektualno inferiornim ljudima. Posljednjih godina pronađeni su dokazi njihove simboličke umjetnosti, ukrasa i ritualnih pokopa, a sada i mogućeg medicinskog zahvata. 'Medicina zahtijeva razumijevanje uzroka i posljedice - spoznaju da određena ozljeda uzrokuje bol i da intervencija može pomoći', rekla je Kolobova.

Prema istraživačima, zahvat također sugerira razvijenu društvenu brigu. Kutnjak se nalazio duboko u stražnjem dijelu usta, zbog čega je vrlo moguće da je zahvat izvela druga osoba.

Arheologinja Penny Spikins sa Sveučilišta York, koja nije sudjelovala u istraživanju, smatra da nalaz pokazuje ne samo tehničku sposobnost nego i emocionalnu povezanost među neandertalcima. 'To sugerira želju da se drugoj osobi ublaži bol, čak i kroz tehnički i emocionalno zahtjevan postupak', rekla je.

Sljedeće pitanje: jesu li koristili prirodne anestetike?

Istraživači sada žele otkriti je li izbušena šupljina nakon zahvata bila ispunjena organskim materijalima poput biljnih smola ili prirodnih antiseptika. Ako se to potvrdi, neandertalci bi mogli dobiti još jednu neočekivanu titulu: pioniri drevne stomatologije.