Kinesko se vodstvo prošle godine pomalo 'unervozilo'. Dok su američke kompanije poput OpenAI-a i Googlea dominirale razvojem generativne umjetne inteligencije, kineske su tvrtke muku mučile s obzirom na to da su mnoge ovisile o Metinim besplatnim open-source modelima (Llama). Uz to, američka zabrana izvoza naprednih AI čipova prijetila je usporavanjem njihova napretka.

U proljeće 2024. godine Peking je povukao radikalan potez: državne agencije počele su pritiskati tehnološke čelnike da ubrzaju razvoj domaćih AI modela. Vlada je ublažila propise, otvorila nove izvore financiranja i masovno ulagala u računalnu infrastrukturu, piše Wall Street Journal.

Devet mjeseci kasnije startup DeepSeek zapanjio je Silicijsku dolinu svojim naprednim modelom. Premijer Li Qiang izjavio je da Kina 'napokon ima model na koji može biti ponosna', čime je započela nova faza masovne državne potpore AI-u.

Nova utrka za supermoć

Natjecanje SAD-a i Kine u umjetnoj inteligenciji sve se češće uspoređuje s Hladnim ratom. I dok tadašnji sukob nije doveo do izravne borbe, tehnološka utrka – od svemira do nuklearne fizike – malo drugačije oblikuje svijet. A upravo bi AI mogao kreirati još dublje posljedice.

Nadmetanje u tom području već pokreće globalni val ulaganja u tehnologiju, podiže burze i stvara nove izvore gospodarskog rasta, ali istovremeno i strah od 'AI balona'. Obje zemlje ulažu enormna sredstva, vođene jednako nadom u napredak, koliko i strahom od zaostajanja.

U Washingtonu prevladava bojazan da bi kineska verzija 'autoritarne umjetne inteligencije' mogla potkopati američku tehnološku nadmoć. U Pekingu pak dominira uvjerenje da bi zaostajanje u AI-u moglo osujetiti kineski plan da dođe do pozicije globalne sile.

'SAD ima sreće zbog čipova'

SAD i dalje vodi u razvoju najmoćnijih modela zahvaljujući čipovima i investicijama; američki ulagači u prvoj polovici ove godine uložili su više od 104 milijarde dolara u AI startupove. No Kina ima ono što Amerika nema: milijune inženjera, niže troškove i državni aparat sposoban mobilizirati resurse nevjerojatnom brzinom.

Vodeći se planom predsjednika Xi Jinpinga o 'cjelodruštvenom pristupu', Kina gradi golema AI središta u područjima poput Autonomne regije Unutrašnja Mongolija, gdje se obnovljivi izvori energije koriste za napajanje superračunala, a cilj im je do 2028. godine povezati stotine podatkovnih centara u zajednički 'nacionalni oblak'.

Istodobno Peking ulaže stotine milijardi dolara u elektroenergetsku mrežu da bi podržao AI ekonomiju. Prema Chrisu McGuireu, bivšem savjetniku Bijele kuće koji je pomagao oblikovati izvozne kontrole čipova, američka prednost nije trajna. 'Naša je prednost u mjesecima, ne godinama', upozorava on.

Na platformi Chatbot Arena, koja rangira AI modele prema učinku, kineski modeli pri vrhu su u gotovo svim kategorijama, od programiranja do generiranja videa, a u fizičkom svijetu kineski AI već prednjači u robotaksijima, autonomnim dronovima i humanoidnim robotima. McGuire priznaje: 'SAD ima sreće što još drži prednost u čipovima.'

'Troškovi AI hladnog rata bit će sve veći'

Za svijet, pa tako i Kinu, lansiranje ChatGPT-ja 2022. godine doživljeno je kao prekretnica – 'Sputnik trenutak' koji je pokrenuo globalnu AI utrku. No dok je svemirska utrka bila simbol ideološkog prestiža, borba za umjetnu inteligenciju ima izravne vojne, ekonomske i informacijske posljedice.

Obje vlade vide AI kao tehnologiju koja bi mogla nadmašiti čak i digitalnu revoluciju i internet po snazi transformacije. Ako bi AI ikada nadmašio ljudsku inteligenciju i počeo sam sebe usavršavati, zemlja koja bi ga kontrolirala imala bi neusporedivu moć, i to znanstvenu, ekonomsku i vojnu.

Kako utrka ubrzava, pitanja sigurnosti i etike sve više se potiskuju. Američki potpredsjednik J.D. Vance izjavio je u veljači u Parizu: 'Budućnost AI-a neće se osvojiti kuknjavom o sigurnosti.' U sjeni takvih poruka raste rizik od kibernetičke špijunaže i hakiranja, jer što su AI sustavi moćniji, to je veći ulog u krađi intelektualnog vlasništva.

'Troškovi AI hladnog rata već su visoki i bit će sve veći', upozorava Paul Triolo, bivši američki obavještajac, a sada analitičar u DGA-Albright Stonebridge Grupi. 'Riječ je o AI utrci u naoružanju koja samu sebe hrani i u kojoj nijedna strana više ne vjeruje drugoj.'

Kineska strategija od nadzora do dominacije

Kina se strateški usmjerila na umjetnu inteligenciju još 2017. godine, kad je Xi objavio plan da će do 2030. postati svjetski AI lider. U početku je fokus bio na tehnologijama nadzora, poput prepoznavanja lica, no dolazak ChatGPT-ja pokazao je da umjetna inteligencija ima i moć oblikovanja informacija i javnog mišljenja, što je za kineske vlasti jednako privlačno koliko i opasno.

U prvim mjesecima nakon pojave ChatGPT-ja Peking je oprezno reagirao: donio je prva globalna pravila protiv deepfakeova i strogo nadzirao algoritme. Ali nakon što su američki modeli počeli dominirati, Kina je brzo popustila. Novi plan, nazvan 'AI Plus', predviđa da će umjetna inteligencija do 2027. godine biti prisutna u 70 posto, a do 2030. u 90 posto kineske ekonomije. Cilj je 'preoblikovati paradigmu ljudske proizvodnje i života'.

Da bi to postigla, država kombinira deregulaciju s državnim intervencionizmom – lokalne vlade tako nude subvencioniranu računalnu snagu, organiziraju roadshowove za startupove i stvaraju tržišta podataka između javnih institucija i privatnih tvrtki.

Kada je DeepSeek početkom 2025. godine razvio model koji je gotovo parirao OpenAI-evom, Peking je promptno reagirao. Xi je osobno sazvao njegova osnivača Liang Wenfenga i čelnike velikih tehnoloških kompanija, poručivši im da 'AI mora postati srce kineske globalne konkurentnosti'.

Ubrzo nakon toga Alibaba je najavila ulaganje od 53 milijarde dolara u razvoj opće umjetne inteligencije (AGI) do 2028. godine. Naravno, u Sjedinjenim Državama uspjeh DeepSeeka potaknuo je nove strahove te je OpenAI upozorio da se 'demokratski AI mora suprotstaviti 'autoritarnim modelima'.

U travnju ove godine objavljeno je i istraživanje 'AI 2027' sa scenarijem u kojem strah od kineskog napretka tjera američke političare da nastave razvoj superinteligencije unatoč znakovima da ona izmiče ljudskoj kontroli. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa potom je predstavila 'AI Action Plan', kojim se najavljuje istraga kineskog utjecaja na globalne AI standarde i nadzor nad modelima koji 'odražavaju vrijednosti Komunističke partije'.

'Roj čipova' protiv američke tehnologije

Peking i dalje zaostaje oko deset godina u proizvodnji najsuvremenijih čipova, no pokušava nadoknaditi zaostatak taktikom roja, odnosno razvojem ekosustava manjih proizvođača, a oni bi zajedno mogli dosegnuti potrebnu računalnu moć. S druge strane, tko zna što se sve u Kini događa i razvija jer informacije iz te zatvorene zemlje dolaze na kapaljku.

Iako su kompanije poput ByteDancea dobile direktivu da obustave kupnju Nvidijinih čipova i surađuju s domaćim proizvođačima, Kina vjeruje da će i u ovom slučaju nadoknaditi zaostatak širenjem znanja i masovnom proizvodnjom. U Pekingu to sažimaju u rečenici: 'Roj će nadjačati titana.'