SVE JE OBRNUTO

Razotkriveni mitovi dugovječnosti

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 14.03.2011 16:27
  • Objavljeno 14.03.2011 u 16:27
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Budite veseli, prestanite brinuti, nemojte teško raditi. Ove formule obično se predstavljaju kao tajne koje će vam osigurati da doživite stotu

Međutim, nova velika studija osobnosti kao pokazatelja dugovječnosti utvrdila je da odgovore treba tražiti u sasvim drugoj krajnosti.

'Iznenađuje koliko su često krive uobičajene pretpostavke kako medija tako i znanstvenika', rekao je voditelj istraživanja Howard S. Friedman profesor psihologije na University of California u Riversideu.

Istraživanje dr. Friedmana, dr. Leslieja R. Martina i njihova tima trajalo je punih 20 godina. Njime je obuhvaćeno 1500 djece koja su imala 10 godina kada su prvi put ispitivana 1921. godine.

'Vjerojatno najviše iznenađuje rezultat koji pokazuje da karakteristike osobnosti i društvenih odnosa još u djetinjstvu pretkazuju kolik je rizik da će netko umrijeti desetljećima kasnije', rekao je Friedman.

Projekt dugovječnosti, kako je nazvana studija, desetljećima je pratio djecu i prikupljao brojne informacije, među kojima i one o obiteljskim odnosima, odnosima s učiteljima, hobijima, kućnim ljubimcima, poslovnim uspjesima, razinama obrazovanja i vojnoj službi.

'Na početku studije jako nas je frustriralo stanje istraživanja razlika osobnosti, stresa, zdravlja i dugovječnosti', prisjetio se Friedman. 'Bilo je očito da su neki ljudi skloniji bolestima, da im treba više vremena da se oporave ili da ranije umiru, dok se drugi iste dobi odlično osjećaju. Ove razlike tumačene su svim mogućim čimbenicima – tjeskobom, nedostatkom vježbe, stresnim karijerama, prihvaćanjem rizika, nedostatkom religioznosti, nedruštvenošću, raspadom društvenih skupina, pesimizmom, slabom medicinskom skrbi i ponašanjem tipa A. Međutim, nijedan nije dugoročno dobro istražen. Drugim riječima, nije praćen korak po korak tijekom života.'

Kada su Friedman i Martin započeli svoje istraživanje 1991. godine, na analiziranje čimbenika koji predviđaju zdravlje i dugovječnost planirali su potrošiti šest mjeseci. Međutim, projekt se nastavio razvijati sljedeća dva desetljeća, a tim je s vremenom u posao uključio više od 100 diplomaca i studenata koji su pratili osmrtnice, ocjenjivali upitnike i analizirali desetke tisuća stranica informacija o sudionicima istraživanja.

'Došli smo do novih spoznaja o sreći i zdravlju', rekao je Martin, profesor psihologije na La Sierra University u Riversideu. 'Jedna od stvari koja je najviše iznenadila i nas i ljude jest ta da su najveselija djeca puna smisla za humor živjela kraće od one koja nisu bila tako vesela i šaljiva. Najduže su živjeli i najzdraviji bili smotreni i uporni ljudi.

Ovaj se rezultat djelomično može objasniti zdravstvenim navikama – vesela djeca s godinama lakše prihvaćaju zdravstvene rizike.

'Iako optimizam može biti koristan u kriznim trenucima, previše povjerenja da će sve biti dobro može biti opasno jer može dovesti do nemara prema stvarima koje mogu biti važne za dugovječnost. Razboritost i upornost s druge strane u životu donose brojne dobrobiti. Pokazalo se da sreća nije temeljni uzrok zdravlja. Umjesto toga sreća i zdravlje idu zajedno jer imaju zajedničke korijene', objasnio je dr. Martin.

Mnogi rezultati ovog velikog istraživanja protivni su uvriježenim koncepcijama.

Evo nekoliko primjera:

Brak je dobar za muškarce, međutim za žene nije naročito važan. Postojano oženjeni muškarci, koji dugo ostaju u braku – vjerojatno će doživjeti 70 godina i više; manje od jedne trećine muškaraca koji su razvedeni doživjet će 70; muškarci koji se nikada nisu ženili značajno će nadživjeti razvedene i ponovno oženjene, ali neće one koji su živjeli u dugom braku.
Razvod mnogo manje šteti zdravlju žena. Žene koje se razvedu i ne udaju ponovno žive gotovo jednako dugo kao one koje su postojano u braku.
Ljudi koji su najposvećeniji svojim poslovima i radu najduže žive. Trajno produktivni ljudi žive mnogo duže od besposličara.
Preuranjen početak školovanja – prije šeste godine – faktor je rizika. Za djecu je vrlo važno da imaju dovoljno vremena za igru i druženje.
Kućni ljubimci nemaju ni pozitivno ni negativno djelovanje na dugovječnost.
Ratni veterani kraće žive, međutim psihološki stres rata nije prijetnja zdravlju. Ljudi koji pronađu smisao u traumatičnom iskustvu i uspiju ponovno uspostaviti osjećaj sigurnosti u svijetu vraćaju se na zdrav put.
Ljudi koji se osjećaju voljenima osjećaju veće blagostanje, ali to im ne pomaže da dulje žive. Najviše dobrobiti u društvenim odnosima dolazi iz pomaganja drugima. Također vrijedi pravilo 's kim si takav si' – o tome s kime se družimo ovisit će hoćemo li biti zdravi.

Friedman i Martin ističu da nikada nije kasno odlučiti se za zdraviji način života. Prije svega trebamo zaboraviti na uvriježene koncepcije i prestati se brinuti da previše brinemo.

'Neke sitnice kojima se opterećujemo kao što je omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina zapravo su distrakcije. Kada prepoznamo dugoročne uzorke zdravog ponašanja, možemo početi raditi na njima... Velike stvari ne možete promijeniti preko noći. Međutim, malim koracima i njihovim ponavljanjem moguće je stvoriti put do dužeg života', rekao je dr. Martin.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi