Astronomi su uočili zagonetan oblak u obliku šipke udaljen oko 2600 svjetlosnih godina od Zemlje.

Pojava je otkrivena u Prstenastoj maglici, poznatoj i kao Messier 57, a ona se sastoji od sjajnih ostataka nekadašnje zvijezde slične Suncu u zviježđu Lire. Istraživači navode da bi oblak atoma željeza oblikovan poput šipke mogao biti ostatak stjenovitog planeta koji je ispario kada je zvijezda izbacila svoje vanjske slojeve.

Znanstvenici ističu da bi Zemlju u dalekoj budućnosti mogla zadesiti slična sudbina, kada Sunce za nekoliko milijardi godina prođe kroz isti evolucijski proces. Atomi željeza protežu se oko šest bilijuna kilometara, preko lica maglice koja se intenzivno proučava još od njezina otkrića 1779. godine, kada ju je prvi zabilježio francuski astronom Charles Messier.

Opažanja su provedena pomoću novog instrumenta WEAVE (WHT Enhanced Area Velocity Explorer), instaliranog na teleskopu William Herschel na otoku La Palma na Kanarskim otocima. Astronom Roger Wesson sa Sveučilišta u Cardiffu i University College Londona rekao je da je uzbudljivo vidjeti kako čak i vrlo poznat objekt, koji se proučava desetljećima, može donijeti iznenađenje kada se promatra na drugačiji način.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, a Prstenasta maglica, smatra se, nastala je prije otprilike 4000 godina, što je vrlo kratko razdoblje u kozmičkim razmjerima, te je uglavnom sastavljena od vodika i helija.

Maglica se formirala kada je zvijezda mase približno dvostruko veće od Sunčeve ostala bez nuklearnog goriva u svojoj jezgri, proširila se u crvenog diva i potom odbacila svoje vanjske slojeve. Nakon toga je ostao kompaktni zvjezdani ostatak, bijeli patuljak velik otprilike kao Zemlja.

Suautorica studije Janet Drew s University Collegea London istaknula je da je željezna šipka intrigantna jer se čini da nijedan drugi kemijski element ne pokazuje istu prostornu raspodjelu. Prema njezinim riječima, značenje ove pojave leži u činjenici da za sada ne postoji jasno objašnjenje njezina nastanka. Dodala je da bi podrijetlo željeza moglo biti povezano s isparavanjem planeta, ali i da postoji mogućnost drugačijeg mehanizma koji ne uključuje planetarno tijelo.

Wesson je priznao da je riječ o zbunjujućoj strukturi, istaknuvši da bi planet poput Zemlje sadržavao dovoljno željeza da tvori takvu šipku, ali da trenutačno nema zadovoljavajućeg objašnjenja kako bi se taj materijal aranžirao u tako pravilan oblik.

U našoj galaksiji poznato je oko 3000 sličnih maglica, a njihovo proučavanje astronomima pruža vrijedan uvid u završne faze životnog ciklusa zvijezda, zaključuje Sky News.