Informacijski rat vodi se paralelno s onim na bojištu, miješajući činjenice i fikciju te se često oslanjajući na neprovjerene tvrdnje i lažne videozapise generirane umjetnom inteligencijom, piše New York Times.

Obraćanje međunarodnoj publici

U iranskoj verziji događaja, iranske rakete opustošile su Tel Aviv i druge izraelske gradove, njihovi su zrakoplovi uništili američki nosač zrakoplova, a stotine Amerikanaca poginule su u bazama i veleposlanstvima diljem regije. Takve poruke naglašavaju otpornost zemlje, prikazujući Iran ne samo kao državu koja uzvraća udarce, već i kao onu koja pobjeđuje.

U stvarnosti, iako je Iran odgovorio na više frontova te nanio štetu izraelskim gradovima i obližnjim američkim bazama, njegova protuofenziva rezultirala je manjim brojem žrtava i manjom materijalnom štetom nego što to prikazuju državni mediji.

'Riječ je o preplavljivanju informacijskog prostora sadržajem koji projicira snagu nakon napada na Iran, ali istodobno i o iskrivljavanju slike onoga što se doista događa u zemlji', rekao je Moustafa Ayad, istraživač u londonskom Institutu za strateški dijalog, organizaciji koja proučava dezinformacije.

Propaganda je oduvijek bila sastavni dio ratovanja, no doseg društvenih mreža i uvjerljivost umjetne inteligencije učinili su kampanje utjecaja dalekosežnijima i često učinkovitijima. Rusija je takve kampanje učinila ključnom taktikom u ratu u Ukrajini, a Iran, ruski saveznik, usvojio je slične metode, uključujući sve veću upotrebu umjetne inteligencije.

Budući da je internet u Iranu ponovno ugašen i uglavnom nedostupan, čini se da je iranska propaganda usmjerena prije svega na međunarodnu publiku. Velik dio službene komunikacijske strategije, objavljen na perzijskom, arapskom i engleskom jeziku, nastoji uveličati uspjeh iranske protuofenzive. Jedan od visokih dužnosnika u izjavi emitiranoj na državnoj televiziji rekao je da je 'opsežna i uspješna operacija' protiv Izraela i drugih zemalja 'ostavila sve vojne stručnjake u čudu'.

Neprovjerene tvrdnje i poluistine

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf u izjavi emitiranoj na nacionalnoj televiziji rekao je da su obrambene snage 'do sada upotrijebile tek dio svojih sposobnosti'.

I mediji povezani s državom šire neprovjerene tvrdnje i poluistine, navodi tvrtka Alethea, koja se bavi analizom digitalnih rizika. Primjerice, neprovjerena tvrdnja da je iranska vojska potpuno uništila američki radarski sustav u Katru pojavila se u članku lista Tehran Times te u objavi na mreži X, popraćenoj slikom manipuliranom umjetnom inteligencijom koju je objavila agencija Tasnim.

Državni mediji također šire snimke razaranja izazvanih zračnim napadima kako bi poručili da mirna tranzicija vlasti, što je jedan od ratnih ciljeva predsjednika Donalda Trumpa, nije moguća, kaže Omid Memarian, viši analitičar u vošingtonskoj organizaciji DAWN.

'Žele poručiti Amerikancima i Izraelcima da ovo nije scenarij poput Disneyjeva filma, u kojem nas napadnete, a mi vam vlast predamo na pladnju. Ovo će biti krvavo i skupo', rekao je.

Jedan račun na društvenim mrežama povezan s iranskom vojskom tvrdio je da je u borbama dosad ubijeno ili ranjeno 560 Amerikanaca, što je znatno više od šest poginulih, koliko navodi Pentagon. Tu je tvrdnju potom prenijela ruska državna agencija Tass, zatim i RT, još jedan medij povezan s Kremljem, nakon čega se proširila brojnim računima i kanalima na društvenim mrežama.

Ayad iz Instituta za strateški dijalog kaže da mnogi od tih računa djeluju koordinirano ili jednostavno kopiraju iste poruke. Neki su donedavno objavljivali zabavni sadržaj, no čini se da su kupljeni ili preuzeti da bi služili operacijama utjecaja.

Likvidacija Benjamina Netanyahua

Napredak u alatima umjetne inteligencije omogućio je državama u ratu da pojačaju propagandu stvarajući i šireći uvjerljive videozapise i slike gotovo jednako brzo koliko ih protivnici mogu demantirati. Posljedica je dodatna konfuzija o tome što se doista događa na bojištu, a u ovom slučaju ona se proširila cijelom regijom.

PressTV, jedan od iranskih državnih kanala koji emitira na engleskom i francuskom jeziku, objavio je na mreži X video koji je izgledao kao da je generiran umjetnom inteligencijom, a prikazivao je neboder u Bahreinu u plamenu nakon iranskog zračnog napada. Objavu su kasnije uklonili. Još jedna slika koja je navodno prikazivala američko veleposlanstvo u Saudijskoj Arabiji u plamenu široko se proširila društvenim mrežama, uključujući X i Telegram. Ni video ni fotografija nisu bili u skladu s vjerodostojnim izvještajima i snimkama s terena.

'Zapanjujuće je koliko iranski kibernetički aparat proizvodi sadržaj povezan s umjetnom inteligencijom da bi na internetu pojačao sliku iranske vojske', rekao je Memarian.

Računi na društvenim mrežama koje kontrolira Iran ili su mu skloni također su igrali važnu ulogu u propagandnoj kampanji. I oni su preuveličavali vojne uspjehe te iznosili neutemeljene tvrdnje da su ubijeni visoki američki i izraelski dužnosnici, uključujući premijera Benjamina Netanyahua.

Tvrtka NewsGuard, koja prati širenje lažnih narativa na internetu, pronašla je račune koji su dijelili video velike eksplozije i oblaka dima, tvrdeći da prikazuje iranski napad na nuklearni objekt na jugu Izraela. Snimka je zapravo nastala tijekom požara u skladištu streljiva u Ukrajini 2017. godine. Drugi su računi širili video koji je navodno prikazivao zgradu CIA-e u Dubaiju u plamenu nakon iranskog raketnog napada, iako je riječ o snimci požara u stambenom neboderu u drugom gradu iz 2015. godine.

Umjetni greben

Drugog dana rata voditelj na iranskoj državnoj televiziji pročitao je izjavu vojske prema kojoj je američki nosač zrakoplova Abraham Lincoln, jedan od brodova uključenih u početne napade, 'napadnut s četiri balističke rakete'. To se nije dogodilo.

Ta tvrdnja, uz spominjanje 'snažnih udaraca oružanih snaga', brzo se proširila proruskim i proiranskim računima na društvenim mrežama, često uz slike iz videoigara ili sadržaj generiran umjetnom inteligencijom. U nekim objavama korištena je i stara snimka međunarodne akcije potapanja rashodovanog broda da bi se stvorio umjetni greben, navodi NewsGuard.

Američko Središnje zapovjedništvo, koje nadzire američke snage u regiji, reagiralo je na svom računu na mreži X. 'LAŽ', objavili su u odgovoru na tvrdnje o nosaču Abraham Lincoln, koje su vidjeli milijuni korisnika. 'Lincoln nije pogođen. Lansirane rakete nisu mu se ni približile.'