Pretjerano korištenje interneta povezano je s višom razinom stresa, lošijim raspoloženjem i češćim zanemarivanjem drugih aktivnosti, pokazalo je novo istraživanje u Njemačkoj
Studiju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Duisburg-Essen, a objavljena je u časopisu PLOS One. U njoj je 2025. godine sudjelovalo 900 odraslih osoba iz Njemačke koje su u prethodnoj godini barem jednom igrale videoigre, gledale pornografski sadržaj, koristile društvene mreže ili kupovale putem interneta.
Ovisno o učestalosti i posljedicama takvog ponašanja, njihova je upotreba interneta svrstana u tri skupine: patološku, rizičnu ili neproblematičnu. Problematičnom se smatrala rizična i patološka upotreba internetskih sadržaja koja dovodi do teškoća u svakodnevnom funkcioniranju ili izaziva izraženu nelagodu, prenosi Guardian.
vezane vijesti
Sudionici su zatim tijekom dva tjedna svake večeri ispunjavali upitnik u kojem su bilježili raspoloženje, razinu stresa, poriv za korištenjem interneta i ukupno vrijeme provedeno online. Istraživači su pratili i koliko su zadovoljstva ili olakšanja pritom osjećali te jesu li zbog interneta zanemarili druge aktivnosti.
Osobe s izraženijim problematičnim obrascima češće su prijavljivale lošije raspoloženje, više stresa, dulje vrijeme provedeno na internetu i veće zanemarivanje drugih područja života. Istraživanje je pokazalo i da je glavni pokretač nastavka korištenja interneta bio trenutni poriv, a osjećaji zadovoljstva i olakšanja učvršćivali su takvo ponašanje.
'Više od samog stresa ili raspoloženja, upravo trenutni poriv za odlaskom na internet određuje hoće li se ljudi uključiti u internetske aktivnosti i doživjeti njihove ugodne, ali i štetne posljedice', rekao je Andreas Oelker, jedan od autora studije.
'Razumijevanje razloga zbog kojih osobe izložene riziku posežu za internetom upravo u određenim trenucima ključno je za razvoj boljih metoda prevencije i liječenja. Naši rezultati upućuju na to da bi pomaganje ljudima da prepoznaju i kontroliraju takve trenutke moglo biti učinkovitije od usredotočivanja samo na stres ili raspoloženje', dodao je.
Rezultati su potvrdili pretpostavku istraživača da se na temelju svakodnevnog stresa, raspoloženja i poriva može predvidjeti koliko će osoba toga dana koristiti internet. Ti čimbenici zatim utječu na razinu zadovoljstva i olakšanja, ali i na zanemarivanje drugih aktivnosti.
Nije svako korištenje interneta štetno
Autori pritom naglašavaju da nije svako korištenje interneta štetno. Negativne posljedice povezane su prije svega s pretjeranom i problematičnom upotrebom.
'Važno je naglasiti da samo malen postotak korisnika interneta razvije patološke obrasce ponašanja. Internet može donositi radost, zabavu i olakšanje od stresa na obogaćujući način sve dok se pritom sustavno ne zanemaruju druga važna područja života', rekla je suautorica studije Silke M. Müller.
To, dodala je, ne uključuje samo temeljne obaveze i odgovornosti, nego i aktivnosti za koje je dokazano da pozitivno utječu na zdravlje i dobrobit, poput tjelesne aktivnosti, boravka na otvorenom i druženja s prijateljima.
Ranija istraživanja upućivala su na to da mladi s ovisnošću o internetu mogu doživjeti promjene u moždanoj aktivnosti povezane s većom sklonošću kompulzivnom ponašanju. Takvi su učinci zabilježeni u više neuronskih mreža, kao i u dijelovima mozga koji su pojačano aktivni tijekom mirovanja.
