Astronomi su promatrali rijedak nebeski fenomen kad su stvari krenule čudnim putem nakon što je crna rupa očito završila s 'proždiranjem' zvijezde
Crne rupe se obično doživljava kao ogromne, bezdane jame s nezasitnim apetitom za kozmičkom materijom. Ali, čini se kako to nije posve točno.
Čak i crne rupe imaju probavne smetnje zbog gutanja previše stvari, prema nedavnom radu objavljenom u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
Istraživači su došli do ovog zaključka nakon proučavanja optičkih zapisa visoke rezolucije erupcije crne rupe iz 2023. godine.
Događaj bez presedana omogućio je astronomima da s vremenom razluče ponašanje crne rupe koja nije beskrajno trošila materiju, već je na kraju preraspodijelila značajan dio svog obroka natrag u svemir.
Swift J1727.8−1613 sastoji se od crne rupe okružene vrtlogom pregrijanog zvjezdanog materijala izvučenog iz obližnje zvijezde.
Astronomi su prvi put saznali za sustav crnih rupa 2023., kada je eruptirao u izuzetno sjajnom rendgenskom bljesku koji je stigao do zemaljskih laboratorija.
Od tada su istraživači koristili Vrlo veliki teleskop u Čileu kako bi promatrali ovaj proces hranjenja u stvarnom vremenu.
Samo po sebi, to je bila rijetka prilika, ali stvari su krenule čudnim putem nakon što je crna rupa očito završila s 'proždiranjem' zvijezde.
Istraživači su primijetili intenzivnu oluju plina koja je puhala iz sustava. Dugo nakon 'obroka' crna rupa je postupno izbacivala materiju natrag, ne zadržavajući je.
Značajan dio izbačenog materijala možda nikada neće doći do crne rupe. Postojanje neke dvosmjerne izmjene materije imalo bi smisla, s obzirom na ekstremni kaos koji okružuje crne rupe.
Međutim, istraživači su u radu objasnio su kako je volumen izbacivane tvari kontinuirano izbačen za najmanje 10 posto prenesene mase.
Ako ovaj odljev kontinuirano preraspodjeljuje materiju natrag u svemir, to bi moglo značiti lalp bi se izbačeni materijal mogao mjeriti s količinom koju na kraju konzumira sama crna rupa, piše Gizmodo.