Pojam ekoanksioznost sve se češće koristi za opis osjećaja straha, stresa, ljutnje ili tuge koje mnogi osjećaju suočeni s posljedicama globalnog zatopljenja. Sve češće vijesti o ekstremnim vremenskim pojavama, uništavanju ekosustava i ljudskim žrtvama samo pojačavaju takve osjećaje, no stručnjaci ističu da se zabrinutost može pretvoriti u poticaj za djelovanje i promjene.

Istodobno brojni primjeri posljednjih mjeseci pokazuju da klimatska tranzicija napreduje na više frontova – od tehnoloških inovacija do međunarodnih sporazuma i zaštite prirode, piše Euronews.

Jedan od zanimljivijih tehnoloških iskoraka dolazi iz Finske, u kojoj istraživači razvijaju sustav pohrane topline u pijesku da bi smanjili emisije iz industrijskih procesa. Industrijska toplina jedan je od najvećih i najtežih izvora emisija ugljika te čini oko petine ukupne svjetske potrošnje energije.

Manje, ali svakodnevne promjene također mogu imati pozitivan učinak. Nova istraživanja pokazuju da friteze na vrući zrak troše manje električne energije od klasičnih pećnica, a uz određene uvjete mogu poboljšati i kvalitetu zraka u zatvorenim prostorima.

Na razini energetike zabilježen je važan iskorak u Europi jer se deset europskih država obavezalo uložiti 9,5 milijardi eura u razvoj pučinskih vjetroelektrana u Sjevernom moru. Projekt, poznat kao Hamburška deklaracija, predviđa izgradnju kapaciteta od 100 gigavata do 2050. godine, što bi moglo osigurati električnu energiju za oko 143 milijuna kućanstava.

Europska energetska tranzicija već je ostvarila važnu prekretnicu. Tijekom 2025. godine energija proizvedena iz vjetra i sunca prvi je put nadmašila proizvodnju iz fosilnih goriva u Europskoj uniji.

Napredak se bilježi i u zaštiti oceana. Na snagu je stupio Sporazum o otvorenim morima, prvi globalni pravni okvir za zaštitu biološke raznolikosti u međunarodnim vodama koje pokrivaju gotovo polovicu površine planeta, a trebao bi osigurati održivo korištenje morskih resursa i pravedniju raspodjelu koristi među državama.

Znanstvena istraživanja otvaraju i nove pristupe borbi protiv klimatskih promjena. Evolucijska biologinja Toby Kiers, primjerice, dobitnica je nagrade Tyler za okolišna postignuća za istraživanje gljiva koje apsorbiraju ugljik iz tla i time mogu pomoći u smanjenju emisija stakleničkih plinova.

Nova istraživanja ukazuju i na važnost koraljnih grebena u borbi protiv globalne pothranjenosti. Obnova ribljih populacija povezanih s grebenima mogla bi poboljšati prehranu milijuna ljudi, a u nekim regijama rezultati bi se mogli postići već u nekoliko godina.

Pozitivni signali dolaze i iz zaštite životinjskih vrsta. Jedna od najrjeđih vrsta kitova na svijetu, sjevernoatlantski pravi kit, bilježi povećanje broja mladunaca, iako stručnjaci upozoravaju da je vrsta i dalje ozbiljno ugrožena.

Osim toga, Francuska je početkom godine zabranila upotrebu tzv. vječnih kemikalija (PFAS), povezanih s nizom zdravstvenih problema i dugotrajnim zagađivačima okoliša. Zabrana je uvedena nakon snažnog pritiska javnosti i smatra se jednim od važnijih regulatornih koraka u zaštiti zdravlja i okoliša.