Naime, u HRT-ovoj 'Potjeri' u završnoj je potjeri lovcu Mladenu Vukorepi postavljeno pitanje: 'Koji je grad poznat i po Ćacilendu?', a točan je odgovor bio – Beograd. Vukorepa ga je bez zadrške rekao, no ono što je u Hrvatskoj mnogima zvučalo kao još jedna dosjetka, u Srbiji je odmah izazvalo lavinu reakcija.

Za većinu hrvatskih gledatelja 'Ćacilend' je potpuna nepoznanica, ali u Srbiji je taj izraz posljednjih godinu dana postao snažan simbol političkog raskola. Naziv je nastao početkom 2025. nakon pravopisne pogreške na jednom grafitu u Novom Sadu, na kojem je umjesto 'đaci u školu' osvanulo 'ćaci u školu' napisano ćiliričnim pismom. Riječ 'ćaci' ubrzo je pretvorena u pogrdan naziv za skupine koje su se predstavljale kao studenti, a koje su, prema tvrdnjama oporbe, zapravo bile organizirane kako bi glumile podršku vlasti i razbijale autentične studentske prosvjede i blokade.

'Ćacilend' se potom počeo koristiti kao kolokvijalni naziv za šatorski kamp u Pionirskom parku, tik ispred Narodne skupštine u Beogradu. Kritičari režima Aleksandra Vučića tvrde da je kamp organizirala sama vlast kako bi stvorila sliku spontanog narodnog okupljanja, spriječila oporbene prosvjede i vizualno 'preotela' javni prostor. Za njih je to šatorsko naselje, koje podsjeća na vašarište, postalo simbol političkog kiča i poniženja glavnog grada. Pristaše vlasti, s druge strane, predstavljaju ga kao 'zadnju liniju obrane' od onih koji žele destabilizirati Srbiju.

Brojne reakcije

Prvi je na pojavu 'Ćacilenda' u hrvatskom kvizu reagirao portal Nova.rs, tekstom pod naslovom 'Ćacilend 'zasjao' u hrvatskoj Potjeri, a Beograđani umiru od blama'. Zaključili su kako su se prevarili svi koji su mislili da će taj fenomen ostati lokalna sramota, te istaknuli ogorčenje dijela javnosti što se Beograd u regionalnom kontekstu danas prepoznaje upravo po šatorskom kampu ispred parlamenta. Kao ilustraciju prenijeli su i komentar s društvenih mreža: 'Ćacilend kao društveni fenomen zasjao i u hrvatskoj Potjeri. Nitko ovom narodu nije nanio više poniženja od Vučića i radikala'.

Takvo čitanje situacije bilo je dovoljno da izazove žestok odgovor tabloida Kurir, poznatog po otvorenoj podršci Vučićevu režimu. U tekstu bombastičnog naslova 'Blokaderi se vesele dok Hrvati pokušavaju ismijavati Srbiju! O Thompsonu ni riječi, ustaštvo im je u redu, a 'Ćacilend' na HRT-u su jedva dočekali' prozvali su i hrvatsku televiziju i dio srpskih medija. Po njihovoj interpretaciji, pitanje u 'Potjeri' nije slučajnost, nego dio 'zajedničke akcije hrvatskih i blokaderskih medija u Srbiji'. HRT su optužili da im je program 'opsjednut Srbijom i događajima u njoj', pa je, kako tvrde, sada Srbija 'ugurana' čak i u kviz.

Kurir je otišao korak dalje i portalu Nova.rs zalijepio etiketu 'autošovinista', tvrdeći da su upravo 'blokaderski mediji' izmislili pojam 'Ćacilend' i agresivno ga gurali dok nije postao regionalno prepoznatljiv, zanemarujući činjenicu da je termin nastao spontano iz grafita i javnog diskursa. U završnici su spočitnuli Nova.rs što se, prema njihovu mišljenju, nije dovoljno bavio koncertom Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu, dok istodobno 'napada Srbiju' zbog jedne jedine kvizaške rečenice.

Naizgled usputno pitanje u popularnom HRT-ovom kvizu tako je razotkrilo koliko je Ćacilend postao osjetljiva tema u Srbiji i kako se lokalni politički simbol u trenu pretvara u regionalnu točku prijepora čim uđe u medijski mainstream.