Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je rekao da Europu treba učiniti "snažnom i otpornom" kako bi i dalje ostala svjetionik demokracije i slobode odgovarajući SDP-ovu zastupniku Ivanu Račanu tijekom predstavljanja dva izvješća o održanim sastancima Europskog vijeća
Račana je zanimalo hoće li 21. stoljeće biti stoljeće europskog razvoja i uspjeha ili stoljeće marginalizacije.
Plenković je u Hrvatskom saboru upozorio da je vrijeme u kojem živimo "najopasnije vrijeme u jako puno godina". "Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem se sukob između demokracija i autoritarnih režima dovodi do usijanja. On određuje sve. Autoritarni režimi su u načelu dugotrajniji i imaju konfliktan način metodološkog pristupa međunarodnim odnosima. Demokracije imaju suradni, i kraće traju u smislu kontinuiteta", rekao je.
Oporbeni zastupnici većinu pitanja postavljali su oko priznavanja Palestine i mogućeg uvođenja kontrole online razgovora tzv. Chat Control, dok je vladajuće zanimala politika proširenja EU.
vezane vijesti
Izrazivši nezadovoljstvo Plenkovićevom izjavom da priznanje Palestine neće dovesti do prestanka ratnih operacija Sandra Benčić (Možemo!) upitala ga je kako bi se osjećao da je Njemačka rekla da priznanje Hrvatske neće zaustaviti rat u našoj zemlji. "Mi radimo ono što smatramo da je dobro i voljeli bismo da se sveobuhvatno rješenje i prekid vatre postignu odmah. I nakon toga odmah rješenje o dvije države, što se nas tiče - danas", odgovorio je Plenković.
Na upit Jelene Miloš (Možemo!) istaknuo je da u ovom trenutku nema niti jedne zemlje u EU niti vlade koja ne djeluje prema Izraelu kako bi se zaustavile vojne operacije i dovele do primirja te smanjile civilne žrtve i izbjegla njihova daljnja patnja.
"Sva su djeca jednaka. Naša politika je ta koja je principijelna u jednom i drugom slučaju", rekao je Plenković SDP-ovoj Sanji Bježančević koju je zanimalo je jesu li palestinska djeca manje važna od ukrajinske i ruševine u Gazi manje tragične od onih u Harkivu. Podsjetio je da je SDP bio protiv jasne osude ruske agresije agresije na Ukrajinu, protiv sudjelovanja u NSAT-u i sl.
Plenković: Hrvatska politika prema proširenju EU je afirmativna
Na upit HDZ-ovog Andre Krstulovića Opare, premijer je rekao da je politika Hrvatske prema proširenju EU afirmativna, konstruktivna i otvorena. Vezano za Bosnu i Hercegovinu rekao je da podržava napore predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto da ta zemlja ustraje na europskom putu.
Marijanu Petir zanimalo je imaju li proeuropske snage u Crnoj Gori snage da se odupru politici "srpskog sveta" i da se pridruži EU, a Plenković je odgovorio da je Crna Gora "u poodmakloj fazi pregovora" u odnosu na druge zemlje istaknuvši da Hrvatska želi jačanje europskih snaga u toj zemlji.
Naveo je i da Europska komisija daje vrlo jasno do znanja kako bi željela vidjeti da se barem s jednom zemljom iz regije završe pregovori o pristupanju za vrijeme sadašnjeg Europskog parlamenta i EK.
Nezavisnog Ninu Raspudića i Marijanu Puljak (Centar) zanimalo je kako će Hrvatska u EU glasati vezano uz Danski prijedloga Uredbe za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu, tzv. Chat Control, što predstavlja potencijalnu ugrozu privatnosti građana, a Plenković je odgovorio da pregovori još uvijek traju i negirao da će "Big Brother", SOA, ministar Davor Božinović ili on gledati privatne korespodencije građana s njihovih aplikacija i mobitela.
Tu je riječ o sprječavanju seksualnog zlostavljanja djece. Stoga se zalažemo za veći pritisak na zlostavljače, ali nikako ne za povredu privatnosti bilo koga, dodao je.
Plenković je, na upit Mostovog Mire Bulja o pravu veta država članica EU, odgovorio da je Hrvatska protiv ukidanja toga prava sa aspekta manjih država članica jer bi to, dodao je, onemogućilo državama naše veličine da utječu na procese od strateškog interesa.
