Amazon je 2019. godine otvorio prvi podatkovni centar u Perzijskom zaljevu, u Bahreinu. Tri godine kasnije proširio je poslovanje na Ujedinjene Arapske Emirate, a 2024. započeo je projekte vrijedne više od 10 milijardi dolara u Saudijskoj Arabiji.

Takva ulaganja dio su šire strategije američkih tehnoloških kompanija koje su u državama Zaljeva prepoznale brzorastuće tržište digitalne ekonomije i umjetne inteligencije. Vlade te regije, potpomognute prihodima od nafte i plina, agresivno ulažu u tehnološku infrastrukturu da bi diversificirale gospodarstvo.

'Radujemo se što ćemo pomoći potaknuti inovacije i razvoj talenata u kraljevstvu', izjavio je izvršni direktor Amazona Andy Jassy prilikom prošlogodišnjeg posjeta Saudijskoj Arabiji u društvu američkog predsjednika Donalda Trumpa i više tehnoloških čelnika.

No planovi su se naglo zakomplicirali 1. ožujka, kada su iranski dronovi oštetili Amazonov podatkovni centar u Bahreinu te pogodili još dva objekta u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Brojni korisnici koji su se oslanjali na te centre za računalne resurse i dalje nemaju pristup svojim sustavima, piše New York Times.

Tehnološka industrija suočena s novim rizicima

Dva tjedna nakon početka američko-izraelskog rata protiv Irana tehnološke tvrtke suočavaju se s novom realnošću. Regija koja se donedavno smatrala sigurnim utočištem za ulaganja, jeftinu energiju i fleksibilnu regulaciju sada se pokazuje kao potencijalno rizično okruženje za ključnu digitalnu infrastrukturu.

Upravo je Bliski istok posljednjih godina postao važna lokacija za izgradnju podatkovnih centara potrebnih za razvoj i distribuciju AI softvera. Uz Amazon, u regiju su ulagali Google, Microsoft, OpenAI i druge američke kompanije, privučene rastućim gospodarstvima i povoljnim digitalnim vezama prema Africi i Europi.

Prema podacima istraživačke kuće IDC, ukupna potrošnja na potrošačku i poslovnu tehnologiju na Bliskom istoku prošle godine dosegnula je oko 65 milijardi dolara, u odnosu na 36 milijardi dolara 2020. godine, a potrošnja na tehnologije za podatkovne centre i cloud usluge porasla je lani za 75 posto, na 895 milijuna dolara.

Iranske prijetnje zabrinule tržište

Kako rat traje, ulaganja tehnoloških divova u regiji izgledaju sve ranjivije, a Iran je ovog tjedna zaprijetio širim napadima na 'neprijateljsku tehnološku infrastrukturu' sedam američkih tvrtki: Amazona, Microsofta, Googlea, Palantira, Nvidije, IBM-a i Oraclea.

Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava Modžtabe Hameneija, novog iranskog vrhovnog vođe, u kojoj je upozorio da bi Iran mogao 'otvoriti nove frontove na kojima neprijatelj nema iskustva'.

Američke tehnološke kompanije dosad su uglavnom umanjivale geopolitičke rizike za izgradnju kritične infrastrukture u jednoj od politički najnapetijih regija svijeta. Strategija koju je snažno podržavala Trumpova administracija, kao ključnu prednost u globalnoj utrci za umjetnu inteligenciju, sada se pokazuje potencijalno rizičnom upravo zbog rata koji je pokrenula ta administracija.

Udar na poslovanje

Napadi su već imali konkretne posljedice za tvrtke koje koriste Amazonovu cloud infrastrukturu. 'Potpuno su ispali iz pogona', rekao je Simon Williams, bivši zaposlenik Amazona koji danas radi u AI tvrtki Atelic AI u Dubaiju. 'Izgubili smo pristup svim našim serverima, što nam je ozbiljno pogodilo poslovanje.'

Williams vjeruje da će regija i dalje ostati privlačna za tehnološke investicije, ali kaže da zasad nije uspio stupiti u kontakt s Amazonom kako bi vratio pristup važnim podacima pohranjenima u oblaku. 'Sve je kao crna kutija', rekao je, dodajući: 'Sustav oporavka nakon katastrofe očito nije bio najbolji.'

Amazon je korisnicima na Bliskom istoku preporučio premještanje radnih opterećenja na podatkovne centre u drugim dijelovima svijeta. Iz kompanije su poručili da 'prilagođavaju poslovanje u skladu s razvojem situacije, uključujući privremene obustave gdje je to potrebno'.

Google je priopćio da prati situaciju i da je 'prioritet sigurnost zaposlenika u regiji', a Microsoft nije želio komentirati događaje. Prema Daveu Komendatu, bivšem direktoru sigurnosti u Boeingu, podatkovni centri postaju sve privlačnija meta u oružanim sukobima jer predstavljaju novu vrstu kritične infrastrukture.

'Ovo je događaj male vjerojatnosti, ali s velikim posljedicama', rekao je Komendat, partner u konzultantskoj tvrtki Corporate Security Advisors, ističući: 'Možda se nikada više neće dogoditi, a možda će se ponoviti deset puta.'

Napadi na tehnološku infrastrukturu također pokazuju koliko su velike američke tehnološke kompanije postale ključni akteri geopolitičkih sukoba.

Šire posljedice za globalnu tehnološku industriju

Rat bi mogao imati i šire posljedice za tehnološki sektor jer se očekuju poremećaji u opskrbnim lancima, rast cijena prirodnog plina, koji pokreće podatkovne centre, te poskupljenje sirovina poput plastike i aluminija, potrebnih za proizvodnju elektroničkih komponenti.

Dodatni problem predstavlja smanjenje prometa kroz Hormuški tjesnac, ključnu pomorsku rutu za globalnu trgovinu. 'Pravo oružje nije dron, nego otkazana osiguranja, preusmjereni tankeri i investitori koji stavljaju projekte na čekanje', navodi se u nedavnom izvješću analitičkog centra Strategy International.

Ranljivost tehnološkog sektora vidljiva je i u drugim dijelovima svijeta. Kina kontrolira velik dio globalne proizvodnje hardvera dok se većina naprednih čipova proizvodi u tajvanskoj tvrtki TSMC, na otoku koji smatra svojim teritorijem. Velik dio svjetske proizvodnje memorijskih čipova dolazi iz Južne Koreje, a njezina su industrijska postrojenja smještena relativno blizu granice sa Sjevernom Korejom.

Neizvjesna budućnost tehnoloških ulaganja

Prema Lu Xiaomeng iz konzultantske kuće Eurasia Group, rat s Iranom mogao bi usporiti ambicije zemalja Zaljeva da privuku velike tehnološke kompanije, osobito u Ujedinjene Arapske Emirate jer se oni nalaze u neposrednoj blizini Irana. 'Njihove ambicije temelje se na pretpostavci geopolitičke stabilnosti', rekla je.

Koliki će dugoročni učinak imati sukob, ovisit će i o njegovu ishodu. Ako rat dovede do promjene iranskog vodstva koje bi zauzelo manje neprijateljski stav prema SAD-u i Izraelu, moglo bi doći do stabilizacije i novih ulaganja.

U slučaju da sadašnja vlast ostane, ali oslabljena, postoji rizik od dugotrajnih napetosti i povremenih poremećaja. 'Vrijeme je ključni faktor', zaključuje Lu. 'Ako rat završi za mjesec dana, ljudi će ga brzo zaboraviti. Ako potraje mjesecima, ući ćemo u potpuno drugačiju realnost.'