SVAKI DRUGI - NELICENCIRAN

Piratski softver vrijedi skoro 400 milijuna kuna

  • Autor: M. W.
  • Zadnja izmjena 13.05.2011 10:38
  • Objavljeno 13.05.2011 u 09:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Hrvati najčešće posežu za piratskim inačicama softverskih proizvoda tvrtki Microsoft i Adobe. Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala

Komercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54 posto računalnih programa je nelicencirano.

Podaci su to za Hrvatsku iz osme Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta.

U srednjoj i istočnoj Europi vrijednost piratiziranog softvera dosegla je razinu od 5,5 milijardi dolara, dok je na globalnoj razini porasla do rekordnih 59 milijardi dolara, dvostruko više nego prije osam godina.

Od ukupno 24 zemlje srednje i istočne Europe, Hrvatska ima šestu najnižu stopu piratstva, zajedno s Litvom i Poljskom. Usporedi li se s članicama Europske unije, slika je znatno lošija - među 28 zemalja zauzeli bismo 22. mjesto.

BSA nema podatke o tome koliko je domaćeg softvera na meti pirata, kao ni kolike štete trpe hrvatski autori i proizvođači.

Računalni kriminalitet i kršenja prava na intelektualno vlasništvo lani su činili 23 posto zabilježenog gospodarskog kriminala. Najveći porast zabilježilo je računalno krivotvorenje, dok je kriminal vezan uz intelektualno vlasništvo ostao na približno istoj razini. Iznimka su bile povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke, kojih je bilo upola više nego godinu prije.

Krešimir Sikavica, načelnik Odjela za gospodarski kriminal i korupciju pri MUP-u, nada se da će - nakon što najesen na snagu stupi novi Zakon o kaznenom postupku - suzbijanje kriminala biti još učinkovitije. Odredbe tog zakona, naime, policiji omogućuju slobodnije ruke za prikupljanje dokaza  praćenjem, nadzorom, snimanjem, ulaskom u privatne prostorije, simuliranom kupnjom...

Po podacima koje je iznijela Božena Vrbanić, zamjenica glavnog državnog inspektora, prošle godine obavljeno je osam tisuća nadzora nad 3790 računala. Na 511 računala pronađeno je 970 nelicenciranih programa.

Državni inspektori, dio kojih je prošao posebnu obuku vezanu uz zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva, naplatili su 800 tisuća kuna mandatnih kazni te ispisali 90 prekršajnih naloga i uputili 364 optužna prijedloga.

Kazne za prekršaje te vrste kreću se od pet do 50 tisuća kuna za pravne osobe, dvije do 10 tisuća kuna za odgovorne osobe te oko četiri tisuće kuna za fizičke osobe. Uz njih se često propisuju i zaštitne mjere, poput oduzimanja računala i računalne opreme.

'Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske politike. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog društva, koji je značajno niži u odnosu na zemlje članice EU-a. Hrvatska je u završnoj fazi pregovora s Europskom unijom, a stanje u hrvatskom gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ukoliko u Europsku uniju uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi problemi', rekao je glasnogovornik BSA Andrej Matijević.

Ravnatelj Zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić ne očekuje dramatično poboljšanje kad je u pitanju zaštita intelektualnog vlasništva. Ipak, smatra da se krećemo prihvatljivim tempom u dobrom smjeru. Više ga brine to što se intelektualni kapital ne koristi u većoj mjeri za poticanje rasta i stvaranje nove dodane vrijednosti.

Iz BSA najavljuju nove edukacijske kampanje, pravne postupke po prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprimaju, ali i testne provjere trgovaca koji prodaju softver.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi