GOLEME ŽIVOTINJE LEDENOG DOBA

Panonijom tutnjala krda vunastih mamuta

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 18.01.2011 07:37
  • Objavljeno 18.01.2011 u 07:00
vunasti mamut

vunasti mamut

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

Područjem današnje Hrvatske nekada davno vladale su ogromne životinje. Privučene sočnom ispašom i ugodnom klimom travnatih stepa i različitim tipovima šuma, u bijegu od leda sjevera, njihova krda nastavala su cijelu Panoniju. Ovdje su se kretali dolinama velikih rijeka, Drave, Dunava i Save, a tim prilagodljivim moćnim velikim sisavcima odgovarala su i staništa u prostranstvima od Europe do istočne Azije

Vunasti mamut, životinja teška do pet tona, dominirao je prostorom središnje i sjeverne Euroazije, u tundrama i stepama. Našim područjem kretao se u velikim krdima, a dospio je i do Sjeverne Amerike. Golemo tijelo prekrivala su topla krzna i debeli slojevi potkožnog masnog tkiva, zaštita od hladnoće ledenog doba.

Od 2,6 milijuna do 11.500 godina pr. n. e. izmjenjivala su se hladnija i toplija razdoblja, a tijekom posljednjeg ledenog doba klimatski uvjeti odgovarali su razvoju brojnih vrsta životinja. Kako dokazuje u prosincu otvorena izložba 'Ledenodobni sisavci' Muzeja Slavonije u Osijeku, prostor Hrvatske tada nije bio zaleđen nego je zahvaljujući umjerenoj klimi ugošćavao svakojake životinje i biljke.

Nalazi prikupljani od osnivanja muzeja 1877. do danas, otkrivaju da su s vunastim mamutima na našem području nekada živjeli i vunasti nosorozi, šumski slonovi, stepski bizoni, pragoveda, golemi jeleni, vukovi, vuk/pas, divlji konji, divlja goveda, sobovi, sjevernoeuropski los. Neki od njih, poput vukova, ovdje žive i danas.

Kosti pronađene u stijenama i nanosima

Autorica izložbe, kustosica Sanja Vidović kaže da se fosili nalaze na mnogobrojnim mjestima, a uočavanje olakšavaju radovi na iskorištavanju sirovina. 'Brojni fosili ostali su sačuvani u čvrstim stijenama najčešće vapnencu, pješčenjaku i laporovitim stijenama, ali i u slabo vezanim stijenama kao što su šljunci, pijesci, les i sedimenti slični lesu, u glinama, špiljskim sedimentima. Lako ih je uočiti na mjestima gdje se stijene na bilo koji način eksploatiraju te u usjecima cesta i putova, u jarcima ili koritima vodotokova gdje su stijene ogoljele, u glinokopima, šljunčarama, pjeskokopima, riječnim sprudovima, sedimentima u spiljama', objašnjava Vidović.

Takvi nalazi moraju se savjesno obraditi i čuvati kako ne bi propali. 'Pojedini pronađeni fosili su cjelovito očuvani, prirodno dobro preparirani, očišćeni i postojano konzervirani, međutim postoje i takvi fosili koji izvlačenjem iz prirodne sredine mogu propasti, ali i raspasti se, stoga se moraju zaštititi da bi ih se sačuvalo. Takvi fosilni nalazi se prepariraju i konzerviraju kako bi ih se zaštitilo i zaustavilo njihovo daljnje propadanje uzrokovano izmijenjenim mikroklimatskim uvjetima te se nakon toga smještaju u optimalne uvjete za čuvanje', ističe Vidović.

Najveće životinje bili su vunasti mamuti čiji su ostaci i najbrojniji, ali ni ostale vrste nisu bile ništa manje zastrašujuće tadašnjim malobrojnim ljudima koji su ih lovili radi hrane i odjeće. Unosili bi dijelove njihovih tijela u svoja skloništa u spiljama, pa zato arheolozi danas tamo nalaze ostatke kostiju, kao i u dolinama rijeka i drugdje po ravnici.

Gorostasi od nekoliko tona

Vunasti nosorog imao je dva roga, a jedan od njih mogao je biti dugačak i do jedan metar. Krznom prekriveni nosorog težio je do oko tri tone, dostizao visinu preko dva metra i bio dugačak oko 3,6 metara. Golem je bio i šumski slon. Visok do 3,9 metara, živio je u malim stadima na području današnje Hrvatske, u toplijim pošumljenim područjima, od oko 700 tisuća do oko 38 tisuća godina pr. n. e. U svakom pogledu dvostruko veći od današnjeg običnog jelena bio je golemi jelen - težina do 800 kilograma, visina do dva metra, raspon lopatastih rogova do 3,7 metara. Samo su rogovi pojedinačno težili do 40 kilograma. Sve do 17. stoljeća u Europi se pod imenom tur zadržalo pragovedo, predak današnjeg domaćeg goveda. O brojnim stadima pragoveda na našim područjima svjedoči i naziv Turopolja.

Unutar geološko-paleontološke, mineraloško-petrografske, zoološke i botaničke zbirke Prirodoslovni odjel Muzeja Slavonije okuplja 7.557 inventiranih primjeraka nalaza. Kustosica Vidović kaže da bi ovi nalazi u budućnosti mogli biti temelj za osnivanje zasebnog Prirodoslovnog muzeja. 'Jedan od preduvjeta za ostvarivanje stalnog postava Muzeja Slavonije u sklopu kojega bi bogatstvo fundusa Prirodoslovnog odjela bilo adekvatnije predstavljeno je prostorno proširenje muzeja', naglasila je Vidović.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi