O tome je za N1 govorio Tin Bašić s portala ZGRADOnačelnik.hr, istaknuvši da Hrvatska tek sada pokušava ozbiljnije urediti područje stanovanja u višestambenim zgradama.

‘Najveći problem je što se moramo prilagoditi novom sustavu i životu u zgradi. Moramo shvatiti da nismo jedini u toj zgradi i svoje odnose urediti najbolje moguće, imati kompromisna rješenja’, rekao je Bašić.

Što je bilo sporno u zakonu?

Zakon je bio predmet ocjene ustavnosti zbog više osjetljivih pitanja, među kojima su kućni red, sankcioniranje stanara, kratkoročni najam i postavljanje klima uređaja na fasade.

‘Tražila se ocjena kućnog reda, sankcioniranja u kućnom redu, ustavnost dozvole dvotrećinskom većinom za kratkoročni najam i zabrane postavljanja klima uređaja na fasadama’, pojasnio je Bašić.

Dodaje kako je cilj zakona promijeniti način razmišljanja suvlasnika i uvesti jasnija pravila funkcioniranja zajednice stanara.

Kućni red sam po sebi nije dovoljan

Bašić upozorava da sama objava kućnog reda nema stvarni učinak ako nije ugrađena u međuvlasnički ugovor.

‘Zakon jasno kaže da je sankcioniranje za nepridržavanje kućnog reda moguće isključivo ako je to uvedeno u međuvlasnički ugovor zgrade’, naglasio je.

Svi postojeći ugovori vrijedit će do 31. prosinca 2026., a od 1. siječnja 2027. zgrade će morati imati nove dokumente usklađene sa zakonom.

‘Ljudi se moraju pokrenuti. Do kraja godine sve zgrade u Hrvatskoj moraju prilagoditi međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju novim zakonskim propisima’, rekao je.

‘Međuvlasnički ugovor je ustav zgrade’

Prema novom zakonu, svaka zgrada s četiri ili više stanova mora imati međuvlasnički ugovor. Bašić taj dokument naziva ključnim za buduće funkcioniranje zgrade.

‘Koliko je važan Ustav Republike Hrvatske, toliko je važan međuvlasnički ugovor u zgradi. To je ustav zgrade, temeljni dokument koji definira sve odnose u zgradi’, istaknuo je.

Dodaje da upravo iz loše definiranih odnosa proizlazi većina sukoba među suvlasnicima.

‘Javlja nam se stotine zgrada gdje se pojavio problem. Naše prvo pitanje uvijek bude – što piše u međuvlasničkom ugovoru?’

Što ako se stanari ne dogovore?

Ako zgrada ne uskladi dokumentaciju do početka 2027., mogla bi završiti pod prinudnom upravom.

‘Ako nemamo međuvlasnički ugovor 1. siječnja, nemamo osnovu za naplatu pričuve ni za imenovanje predstavnika suvlasnika’, upozorio je Bašić.

U tom slučaju gradovi ili jedinice lokalne samouprave mogu imenovati prinudnog upravitelja.

‘Postoji velika opasnost da dobar dio zgrada neće imati uređene ugovore i da će morati pod prinudnu upravu’, rekao je.

Zato apelira na suvlasnike i upravitelje da ne koriste generička rješenja.

‘Nemojmo raditi copy-paste ugovore. Vrlo brzo ćete imati probleme, pitanje je samo kada’, poručio je.

Mnoge zgrade ignoriraju obvezne preglede

Osim dokumentacije, zakon dodatno naglašava obvezu redovitog pregleda zgrada.

Bašić upozorava da velik broj suvlasnika ni ne zna da postoje obvezni desetogodišnji pregledi konstrukcije, definirani još ranijim Zakonom o gradnji.

‘To je kao sistematski pregled cijele zgrade’, rekao je. Nova je obveza i godišnji pregled zgrade koji organizira upravitelj.

‘Može se dogoditi da će zbog dugogodišnje nebrige popis potrebnih popravaka biti ogroman’, upozorio je.

Tisuće zgrada još nemaju OIB

Velik broj zgrada još nije riješio ni osnovne administrativne obveze.

Prema Bašićevim podacima, u Hrvatskoj je dosad izdano oko 17.000 OIB-a za zgrade, dok ih je još 3.800 u postupku. Procjenjuje se da bi ih ukupno trebalo biti oko 60.000.

‘OIB je prvi administrativni uvjet ako se zgrada želi javiti na bilo koji javni poziv. Ako nemate OIB, ne možete se prijaviti’, naglasio je.

Dodao je da je 31. kolovoza krajnji rok za prijave.