Prema pisanju Davida Kirkpatricka, Facebook je od svog nastanka pa sve do danas bio na meti mnogih divova IT, ali i medijske industrije. Usprkos takvoj 'poslovnoj popularnosti', pored svojih trenutnih 1,3 milijarde korisnika ova mreža nikad nije dobila 'vlasnika'
Ipak, neki dogovori su bili vrlo bliski dovršavanju, a Kirkpatrick je naveo one najizglednije. Jedan od ranih 'lovaca' je bio Friendster, društvena mreža (danas s igrama). Oni su pokušali ugrabiti Facebook dok u praksi još nitko nije ni čuo za kompaniju, no nedostajale su im financije. Dok su ih u Friendsteru pokušali skupiti, Facebook je doslovno eksplodirao - a Friendster pao u zaborav.
Kirkpatrick navodi da ponudu neimenovanog ulagača iz New Yorka Zuckerberg nije uzeo za ozbiljno, iako je svega četiri mjeseca od otvaranja adrese TheFacebook.com iznos od 10 milijuna dolara bio prilično visok.
Među onima koji su pokazali ozbiljno zanimanje u ranim danima je bio i Google. Odbor je odobrio dogovore, pod uvjetom 'da to bude imalo smisla'. Pogađate, deal nije prošao dalje, no ponuda Googlea u kojoj su htjeli investirati 15 milijardi je promijenila Zuckerbergovu kompaniju zauvijek, piše Business Insider.
'Ničim izazvani', Viacomovci su u proljeće 2005. ponudili čak 75 milijuna za kupovinu Facebooka, koji se još uvijek nalazio na adresi TheFacebook.com. Kirkpatrick piše kako bi se tim dogovorom u Zuckerbergovim rukama već tada našlo čistih 35 milijuna američkih dolara. Dogovori su išli dalje, a u 2006. se ponuda u natjecanju popela na dvije milijarde, pa na milijardu i pol uz dodatnih 800 milijuna u gotovini. Facebook je htio više novca unaprijed, čime se Viacom potpuno isključio iz 'igre'.
MySpaceov CEO Chris DeWolfe se sreo s Zuckerbergom 2005. godine. Mark Zuckerberg i Sean Parker su pitali DeWolfea bi li MySpace htio kupiti Facebook za 75 milijuna. DeWolfe je odbio, baš kao i deseterostruko viši iznos koji je Zuckerberg tražio godinu dana nakon.
U igri 'lovaca' su se još našli i News Corp, NBC, Yahoo kao i AOL. Ipak, vrijedi izdvojiti Microsoft. Čelnik kompanije iz Redmonda je 2007. godine ponudio 15 milijardi za kupovinu društvene mreže, iako je znao da Zuckerberg nikad neće prepustiti 'kormilo' nad mrežom. Razlog je bio valjan - držati Google podalje od Facebooka. Priča je završila s kupovinom 1,6 posto udjela kompanije.