ovisnost o internetu

Ovaj problem još nema ni ime, a ostavlja katastrofalne posljedice: 'Od djece stvaramo emocionalne invalide'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 24.03.2019 09:03
  • Objavljeno 24.03.2019 u 09:03
Tisuće djece više ne žele nikakvu igračku, nego se od vrtićke dobi igraju isključivo mobitelima, kaže dr. sc. Ante Bagarić

Tisuće djece više ne žele nikakvu igračku, nego se od vrtićke dobi igraju isključivo mobitelima, kaže dr. sc. Ante Bagarić

Izvor: Profimedia / Autor: Auto

Ovisnost o društvenim medijima treba smatrati bolešću, tvrde britanski parlamentarci, zabrinuti zbog utjecaja koji društvene mreže imaju na mentalno zdravlje korisnika. Traže hitnu intervenciju vlade jer sva dosadašnja istraživanja ukazuju na to da web lokacije poput Facebooka, Instagrama i Twittera mogu pogubno djelovati na djecu i njihovo psihičko zdravlje. O ovisnosti o internetu popričali smo i s pročelnikom Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče, Antom Bagarićem

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je uvrstila poremećaje ponašanja zbog igranja računalnih igara u najnoviju reviziju priručnika 'Međunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema'. Taj je poremećaj definiran kao 'stalan ili ponavljajući obrazac ponašanja, dovoljno ozbiljan kako bi značajno omeo funkcioniranje osobe u privatnom, obiteljskom, društvenom, obrazovnom, poslovnom i drugom životu'.

Osoba kojoj je dijagnosticiran takav poremećaj, navodi WHO, pokazuje značajna oštećenja u osobnom, obiteljskom, socijalnom, obrazovnom ili radnom životu zbog računalnih igara najmanje godinu dana. Britanski parlamentarci sad predlažu da se slična definicija primijeni i na pojedince koji se bore s prekomjernom upotrebom društvenih medija.

'Instagram je pomogao ubiti moju kćer'

Parlamentarci ujedno pozivaju britansku vladu da izda službene upute o tome kako da osobe mlađe od 24 godine izbjegnu prekomjernu uporabu društvenih medija.

  • +2

Dr. Ante Bagarić

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Podupiru i inicijativu kojom se društvene medije želi prisiliti da podijele anonimne podatke s istraživačima kako bi se što bolje razumio utjecaj njihovih proizvoda na mlade ljude. Uz to, traže da se 0,5 posto poreza na dobit društvenih mreža odvoji za financiranje istraživanja, obrazovnih inicijativa i uspostavljanje jasnijih smjernica za javnost.

Zabrinutost zbog utjecaja društvenih medija na mentalno zdravlje djece značajno se povećala nakon kampanje koju su pokrenuli roditelji 14-godišnje djevojčice Molly Russell, koja si je 2017. oduzela život. Njezin otac tvrdi kako je Instagram pomogao ubiti njegovu kćer, natjeravši društvenu mrežu da zabrani prikaze samoozljeđivanja na svojim stranicama.

Problem još nema ime, ali je katastrofalan

Ovisnost o računalima relativno je nov, ali izuzetno ozbiljan problem. Mnogi ne vjeruju da uopće postoji, a psiholozi još nisu ni sigurni kako da ga nazovu. Neki ga opisuju kao 'ovisnost o internetu', drugi kao 'ovisnost o računalu', treći pak misle da možemo govoriti o 'ovisnosti o cyberspaceu'. Ma kako ga zvali, problem je ovdje i poprima katastrofalne razmjere.

Hi-TECH i ZDRAvlje

Evo kako Internet stvari pomaže oboljelima od raka, dijabetesa, astme, depresije...

Pogledaj galeriju
10

Da je riječ o katastrofi, slaže se i doc. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti pri Klinici za psihijatriju Vrapče, kroz čije ruke godišnje prođe 4000 ovisnika. Kao ni drugdje u svijetu, tako ni kod nas nema zakona koji bi se bavio time.

Epidemija ovisnosti o internetu

'Nekad smo razlikovali tri ovisnosti: alkohol, droge i kocku. A sad imamo i internet. Riječ je o vrlo osjetljivom pitanju. Razgovara se na stručnim skupovima i o tome, ali nema zakonskih rješenja. Pokazalo se da je problem puno ozbiljniji nego što se mislilo', upozorava Bagarić i podsjeća kako je termin 'ovisnost o internetu' 1995. uveo pokojni psihijatar i farmakolog, dr. Ivan Goldberg kako bi opisao patološko i kompulzivno korištenje interneta.

Poremećaj igranja videoigara

U Hrvatskoj ugroženo između 50 i 100 tisuća ljudi

Poremećaj igranja videoigara uvršten je u 11. inačicu Međunarodne klasifikacije bolesti Svjetske zdravstvene organizacije. Riječ je o poremećaju ponašanja povezanom s igranjem video i digitalnih igara za koji su karakteristični gubitak kontrole nad njom, davanje prioriteta u tolikoj mjeri da ona potisne druga središta interesa i svakodnevne aktivnosti te nastavak, pa i intenzivnije igranje unatoč štetnim posljedicama. Ukratko, riječ je o osobama koje zbog igara potpuno zanemaruju druge interese i aktivnosti, uključujući san i hranu.

Potencijalnih je žrtava mnogo jer videoigre širom svijeta danas igra oko 2,5 milijardi ljudi. Ne postoje podaci o stvarnom broju žrtava ovog poremećaja, a neki pretpostavljaju da je samo u Hrvatskoj o računalima, internetu i društvenim mrežama blaže ili teže ovisno između 50 i 100 tisuća ljudi. Ovisnost o internetu i videoigrama može se kod nas liječiti samo na nekoliko mjesta: u Kliničkom bolničkom centru Sestre milosrdnice, Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Jankomiru te u Klinici za psihijatriju Vrapče.

'Ta je izjava bila izrečena napola u šali, ali nakon samo deset godina pokazalo se da je situacija ozbiljna. Izvještaji iz dalekoistočnih zemalja pokazuju da je riječ o epidemiji ovisnosti o internetu, a situacija nije puno bolja ni na Zapadu, pa tako ni kod nas', otkriva Bagarić. Šteta je ogromna, a kako je smanjiti?

'Nemoguće je išta zabraniti, mada je bilo i takvih pokušaja u Francuskoj, npr. izbacivanjem mobitela i računala iz škola. Moraju se donijeti zakoni, napisati preporuke i njih se treba držati', preporučuje Bagarić, svjestan da je to puno lakše reći nego učiniti.

Facebook vas prati i to vas živcira? Evo kako ćete to isključiti

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Rana dob

'Bacili smo se u povijesne teme i vratili sto godina unatrag, a prava je tema kako će nam se djeca razvijati. Nepopravljive su štete koje nastanu u ranoj dobi', upozorava Bagarić i spominje primjere iz prakse, poput slučaja majke koja doji dijete, a pritom cijelo vrijeme gleda u ekran pametnog telefona.

'Ljudi sve češće prate događanja u digitalnom svijetu, umjesto da prate mimiku, geste i izražaj očiju osoba kojima smo okruženi. S druge strane, danas imamo tisuće djece vrtićke dobi koja žele isključivo mobitel i ne žele se igrati drugim igračkama', otkriva Bagarić. 'Puno se govorilo o mogućoj štetnosti zračenja, a pokazalo se da je to još najmanja šteta. Puno je gore to što pretjerana i nekontrolirana upotreba tehnologije od ljudi stvara emocionalne invalide, a djeca su najviše ugrožena.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!