Iako se studente kao mladu generaciju gleda kao digitalno najpismeniju dobnu skupinu, žrtve online prijevara mogu postati svi, pa i oni. Tim više jer su prevaranti sve domišljatiji u svojim prijevarama. Mnoge žrtve osjećaju sram kada shvate da su prevarene, ali nema razloga za to te je bitno što prije prijevaru prijaviti banci kako bi se mogao otkazati pristup kreditnim karticama i bankovnim računima, kao i policiji radi podnošenja prijave da bi se počinitelji mogli istražiti i uhvatiti – glavni su to zaključci okruglog stola na događaju UNIZG IT MeetUp, koji se u svome već šestom izdanju ovoga puta bavio temom digitalne sigurnosti.

Panelisti koji su se okupili u zgradi Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) Sveučilišta u Zagrebu bili su policijski službenik za kibernetičku sigurnost pri MUP-u Vjeran Herceg, psihologinja iz Psihološkog centra TESA, Tanja Dejanović Šagadin, influencer Marko Vuletić, direktorica Zabe 24 Valentina Cvitković te njezini kolege iz Zagrebačke banke: direktor zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara Mario Cicvarić i direktor pravnih poslova Ozren Benceković.

Panelisti su istaknuli da mlađe generacije najčešće nasjednu na prijevare preko društvenih mreža koje se tiču lakih zarada i studentskih poslova. Iako se pokušaji stranih prevaranata na hrvatskom brzo uoče zbog brojnih gramatičkih pogrešaka jer im je to dosta izazovan jezik, danas se s mlađim generacijama sve češće komunicira na engleskom.

Veliki su problem i deepfakeovi na društvenim mrežama. Influencer Vuletić je otkrio da su nedavno generirane lažne snimke brojnih njegovih kolega, pa i bliske prijateljice, prema kojoj je ona bila glavna ambasadorica kockarnice. Priznaje da je pomislio da su ti videi pravi te je neke ljude čak i blokirao dok nije shvatio grešku. Uz to, otkrio je da je i sam bio žrtva online prijevare te je morao deaktivirati karticu zbog jedne pretplate za koju nije uočio na vrijeme da je lažna.

'Čitajte sitna slova', poručio je Vuletić okupljenima, većinom studentima koji su i sami redovno na društvenim mrežama i internetu.

Umjesto hakiranja sustava, hakiraju se ljudi: 'Psihološke i emocionalne manipulacije'

Prije samog okruglog stola Jana Novina Cukrov, direktorica plaćanja u Zagrebačkoj banci, upozorila je da su brojne vrste financijskih prijevara i rastu iz godine u godinu. Prema relevantnim istraživanjima, čak 53 posto ljudi je u nekom trenutku bilo meta prijevare, a brojni uzvanici su dignuli ruke na pitanje: 'Tko od vas smatra da se susreo s pokušajem prijevare?'

'Prevaranti danas puno manje ciljaju hakiranje sustava i softvera da bi ukrali podatke. Ono što danas rade je da pokušaju hakirati nas, a koriste se psihološkim i emocionalnim manipulacijama da bi nas nagovorili da im damo podatke i novac', istaknula je ključnu promjenu u ponašanju prevaranata.

Dok je umjetna inteligencija pomogla prevarantima u uvjerljivijim prijevarama putem deepfakea, Novina Cukrov ističe kako AI može pomoći i potencijalnim metama napada.

'Uvijek se možete poslužiti AI-em za kontranapad. Pitajte ChatGPT ili drugi alat je li se netko već susreo s nekom stranicom jer su ljudi ranije prijavili negativna iskustva na forumima i društvenim mrežama', istaknula je.

Zagrebački studentski sustav napadnut dan prije panela: Bio je vrlo sofisticiran

Unatoč tome, klasični hakerski napadi na infrastrukturu su itekako prisutni, čak i kada je riječ o digitalnoj infrastrukturi poput one Sveučilišta u Zagrebu, koja nije izravno povezana sa sigurnosnim aparatom, već svakodnevnim funkcioniranjem studenata 21. stoljeća.

Mijo Đerek, predstojnik Sektora za posredničke sustave i informacijsku sigurnost Sveučilišnog računskog centra (SRCE), naveo je da se često ne otkriju posljedice napada dok nije prekasno, ali srećom se brojni uspiju spriječiti. Štoviše, dan prije ovog panela imali su takav incident.

'Jučer smo imali vrlo zanimljiv napad na Dabar (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji). Bio je vrlo intenzivan i bilo nam je teško obraniti se od njega jer je bio toliko sofisticiran da nismo mogli pronaći nijedan uzorak koji bi se ponavljao i koji bismo mogli koristiti da zaustavimo takav napad. Na kraju smo, želeći barem nekima omogućiti pristup, odrezali sav promet izvan granica Republike Hrvatske', rekao je Đerek, istaknuvši da hakerske napade sve više podupiru i rukovode i druge države.

EU prepoznao problem, zagrebački prorektor: 'U mjesec dana za ulaganje smo dobili 40 milijuna eura'

Đerek je dodao da je Europska unija prepoznala ozbiljnost problema i sve njegove dimenzije te dala instrukciju (direktivu) državama članicama kako podići razinu kibernetičke sigurnosti. To prati i Sveučilišni računski centar, za koji je Đerek istaknuo da postoji od 1971. godine te je čak donio internet u Hrvatsku jer je upravo stranica SRCE-a bila prva hrvatska registrirana domena.

Prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu, Tomislav Bolanča, naveo je da kontinuirano rade na razvoju i primjeni novih tehnologija.

'U posljednjih mjesec dana primili smo oko 40 milijuna eura za ulaganje u digitalizaciju i suradnje s gospodarstvom, što donosi nove prilike za jačanje sigurnosti u kibernetičkom prostoru za studente, ali i sastavnice Sveučilišta', naveo je Bolanča.

U svakom slučaju, opreznosti nikada dosta te je potrebno uzeti u obzir to da svatko može postati žrtva online prijevare. Kako bi se to izbjegnulo, važno je držati se nekoliko jednostavnih pravila, od kojih je jedno ključno ako ste shvatili da ste prevareni ili žrtva hakiranja.