Znanstvenici koji koriste svemirski teleskop James Webb otkrili su galaksiju koja pruža nove podatke o najranijim fazama postojanja svemira. Najnovije otkriće odnosi se na iznimno sjajnu galaksiju nazvanu MoM-z14, za koju tim istraživača navodi da je postojala samo 280 milijuna godina nakon Velikog praska.

Iako to zvuči kao dugo razdoblje, u kontekstu procijenjene starosti svemira od oko 13,8 milijardi godina, riječ je o jednom od najbližih primjera koje su astronomi dosad pronašli vremenu samog Velikog praska. Zbog toga MoM-z14 nudi vrijedan uvid, ali i određena iznenađenja, o tome kako je izgledao rani svemir.

'Zahvaljujući Webbu, možemo vidjeti dalje nego ikada prije u ljudskoj povijesti, a ono što vidimo uopće ne izgleda onako kako smo predviđali, što je istovremeno izazovno i uzbudljivo', rekao je glavni autor studije Rohan Naidu s Massachusetts Institute of Technologyja. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Open Journal of Astrophysics.

Znanstvenici su starost galaksije MoM-z14 odredili pomoću Webbovog instrumenta, spektrografa koji mjeri svjetlost u valnom području blizu infracrvene, Near-Infrared Spectrographa, analizirajući kako se valne duljine svjetlosti iz galaksije mijenjaju dok putuju do teleskopa. Jedno od prvih pitanja koje je ovo otkriće potaknulo odnosi se na prisutnost dušika. Neke rane galaksije, uključujući MoM-z14, pokazuju znatno veće koncentracije dušika nego što su znanstvenici smatrali mogućim, piše Engadget. Dodatno zanimanje izaziva i proces reionizacije, odnosno faza u kojoj su prve zvijezde proizvele dovoljno energije da 'probije' gustu maglu vodika koja je ispunjavala rani svemir.

'Ovo je nevjerojatno uzbudljivo razdoblje - Webb nam otkriva rani svemir kao nikada prije i pokazuje koliko toga još uvijek tek trebamo otkriti', rekla je Yijia Li, diplomandica sa Sveučilišta Pennsylvania State i članica istraživačkog tima.