psihologija

Nevjerojatno, ali pandemija ne mijenja dimenzije naše ličnosti, osim što smo postali malo manje neurotični

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 10.08.2020 07:30
  • Objavljeno 10.08.2020 u 07:30
Dimenzije nečije ličnosti obično ostaju stabilne u normalnim okolnostima, ali se mogu promijeniti u neobičnim situacijama

Dimenzije nečije ličnosti obično ostaju stabilne u normalnim okolnostima, ali se mogu promijeniti u neobičnim situacijama

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Travel Wild

Znalo se da se naše osobnosti mijenjaju tijekom neuobičajeno teških vremena, ali američki istraživači otkrivaju da je pandemija Covida-19 imala vrlo mali učinak na 'veliku petorku' koja čini dimenziju nečije ličnosti

Ekstrovertnost, neurotičnost, otvorenost za iskustvo, susretljivost i savjesnost, sve su to dijelovi psihološkog okvira koji istraživači koriste za mjerenje emocionalnih promjena ličnosti u različitim situacijama.

Tim znanstvenika istraživao je ponašanje više od 2000 odraslih Amerikanaca prije i za vrijeme pandemije i otkrio je da je manje-više sve ostalo isto. Sve osim neznatno smanjene neurotičnosti.

Nova studija sugerira da su odrasli doživjeli nekoliko promjena u osobinama 'velike petorke' kao rezultat početne faze pandemije. Ove dimenzije obično ostaju stabilne u normalnim okolnostima, ali mogu se promijeniti kao odgovor na neobične situacije.

Analiza odgovora na anketu pokazala je malo promjena u pet dimenzija ličnosti

Analiza odgovora na anketu pokazala je malo promjena u pet dimenzija ličnosti

Izvor: Panthermedia / Profimedia / Autor: Olivier Le Moal

Istraživači su pretpostavili su da bi situacija oko pandemije mogla biti dovoljno dramatična da promijeni i dimenzije nečije ličnosti. Da bi testirali ovu ideju, anketirali su 2137 odraslih iz cijelog SAD-a početkom veljače 2020., dakle prije nego što se pandemija razmahala, i opet sredinom ožujka, kad je njezin utjecaj postao široko rasprostranjen.

Analiza odgovora na anketu pokazala je malo promjena u pet dimenzija ličnosti tijekom promatranog razdoblja, sugerirajući da su osobnosti ljudi ostale relativno stabilne.

Međutim, iako su istraživači pretpostavili da će se povećati neurotičnost, dogodilo se upravo suprotno: u krizi su ljudi postali manje neurotični. To bi moglo biti zato što su sudionici ankete povećanu anksioznost i uznemirenost, dvije komponente neurotičnosti, pripisali vanjskim čimbenicima, a ne svojim osobnostima.

Uz to, mada su istraživači zbog poruka koje promiču akcije za usporavanje širenja bolesti očekivali povećanu savjesnost ispitanika, to se nije dogodilo. Izgleda da je pandemija pružila novi socijalni kontekst odlasku na posao. Prije su ljudi išli raditi mada su se osjećali bolesno, a u pandemiji su to prestali činiti. Ono što se prije smatralo osjećajem dužnosti, sad se doživljava kao neodgovorno ponašanje.

Buduća istraživanja trebat će potvrditi male promjene, uočene u ovoj studiji, i utvrditi jesu li te promjene dugotrajne.

'Pandemija je poremetila većinu aspekata našeg života, od zdravlja, socijalnih odnosa do ekonomske sigurnosti. Ipak, ovaj poremećaj je imao malo utjecaja na osobine ličnosti, što pokazuje otpornost ličnosti čak i na katastrofalne događaje, barem kratkoročno', zaključuju autori studije objavljene na Plos One.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!