Korištenje umjetne inteligencije za osnovne zadatke poput računanja ili razumijevanja tekstova može privremeno 'uspavati' intelekt već nakon deset minuta
Novo istraživanje sugerira da oslanjanje na umjetnu inteligenciju za osnovne zadatke može imati negativan učinak na učenje i kognitivne sposobnosti, čak i nakon vrlo kratkog vremena korištenja – oko deset minuta. U eksperimentu s oko 1200 sudionika ispitanici su rješavali zadatke iz matematike (razlomci) i čitanja s razumijevanjem, pri čemu je jedna skupina imala pristup AI alatima, a druga nije, piše Euronews.
Rezultati su pokazali zanimljiv obrazac: oni koji su koristili umjetnu inteligenciju u početku su češće davali točne odgovore, ali kada im je pristup tehnologiji uklonjen, njihova uspješnost naglo je pala. Češće su griješili, preskakali pitanja i rjeđe ustrajali u dovršavanju zadataka. Upravo ta ustrajnost smatra se ključnom za dugoročno usvajanje znanja.
vezane vijesti
Istraživači upozoravaju da bi dugoročno oslanjanje na AI moglo dovesti do gubitka tzv. produktivne borbe, procesa pomoću kojih ljudi razvijaju razumijevanje rješavajući probleme vlastitim naporom, a bez tog procesa znanje postaje pliće i manje trajno. Slične nalaze pokazalo je i istraživanje MIT-a u kojem su sudionici koji su koristili ChatGPT za pisanje eseja imali poteškoća s prisjećanjem vlastitog rada. Taj fenomen nazvan je 'kognitivni dug' jer kratkoročna korist dovodi do dugoročnog pada kvalitete učenja.
Dodatni problem je promjena percepcije truda. Kada se korisnici naviknu na brze odgovore koje daje AI, samostalno rješavanje zadataka počinje djelovati sporije i zahtjevnije nego što objektivno jest. To povećava vjerojatnost odustajanja i smanjuje motivaciju za dublje razmišljanje.
Istraživanje upozorava i na tzv. efekt kuhane žabe: pojedinačni mali koraci oslanjanja na AI djeluju bezazleno, ali se s vremenom kumuliraju u značajan pad kognitivnih sposobnosti. Problem nije nužno u samoj tehnologiji, nego u načinu njezine upotrebe.
Zaključak autora je da bi budući AI sustavi trebali biti dizajnirani poput mentora, a ne rješenja 'na klik'. Umjesto da odmah daju odgovore, mogli bi poticati korisnike na razmišljanje, nuditi smjernice i pomoći tek kada je to zaista potrebno. Takav pristup mogao bi zadržati prednosti tehnologije, a istovremeno očuvati razvoj ljudskih sposobnosti.
