Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) upozorava kako joj nedostaje 500 milijuna eura za hitne popravke na reaktoru u Černobilu u Ukrajini.

Iz EBRD-a su istaknuli kako su potrebna međunarodna sredstva kako bi se spriječila potencijalna ekološka katastrofa nakon oštećenja uzrokovanih ruskim napadima.

Sredstva su potrebna za obnovu goleme čelične konstrukcije izgrađene iznad ostataka reaktora br. 4, koji je eksplodirao 1986. godine.

Ta konstrukcija oštećena je u napadu ruskim dronom u veljači 2025. Ona štiti ostatke reaktora i omogućuje sigurno upravljanje radioaktivnim materijalom.

'To nije samo ukrajinski problem. Svi bi trebali biti zabrinuti za nuklearnu sigurnost na globalnoj razini', poručila je predsjednica EBRD-a Odile Renaud-Basso.

EBRD je u zajedničkom vlasništvu Europske unije, Europske investicijske banke i 77 drugih država, uključujući SAD, Kinu i Rusiju.

Banka je izvorno osnovana radi financiranja razvoja u istočnoj Europi nakon raspada Sovjetskog Saveza, a danas je jedan od glavnih financijera nuklearne sigurnosti.

Iako u Černobilu trenutno nema neposredne opasnosti, Renaud-Basso ističe kako šteta mora biti sanirana prije 2030.

Bez popravaka, vlaga bi mogla uzrokovati koroziju infrastrukture ispod zaštitnog luka, što bi s vremenom znatno otežalo i poskupjelo upravljanje radioaktivnim materijalom.

Ulaganje u nuklearnu sigurnost

Renaud-Basso je naglasila kako se ove popravke ne bi smjelo promatrati kao konkurenciju drugim hitnim zahtjevima za potporu Ukrajini, koja se već bori s obnovom energetske infrastrukture oštećene ruskom invazijom.

Umjesto toga, vlade bi to trebale shvatiti kao ulaganje u međunarodnu nuklearnu sigurnost, čije posljedice nadilaze granice Ukrajine.

'To je uvelike i pitanje povjerenja. Kada vidite toliko zemalja koje ulažu i u nuklearnu energiju, morate imati povjerenja kako, ako dođe do određenih događaja, postoji kapacitet za njihovo rješavanje', rekla je Renaud-Basso.

Sve veći broj europskih država razmatra nuklearnu energiju kao dio svog budućeg energetskog miksa.

Renaud-Basso je istaknula kako je i dalje ključno održavati visoke sigurnosne standarde te pokazati kako međunarodna zajednica može reagirati u slučaju nuklearnih nesreća.

Iako je Rusija odgovorna za napad bespilotnom letjelicom u kojem je oštećena struktura, EBRD ne očekuje kako će Moskva sudjelovati u troškovima popravka.

Renaud-Basso je, međutim, napomenula kako bi se budućim ratnim reparacijama moglo pokušati nadoknaditi troškove štete nastale u Černobilu.

Prema procjenama EBRD-a, obnova zaštitne strukture - oštećene tijekom ruske invazije na Ukrajinu koja je još traje - stajat će oko 500 milijuna eura, no tehničke procjene još uvijek traju.

U listopadu su zemlje skupine G7 obećale 260 milijuna eura, što čini više od polovice iznosa za koji banka smatra kako je potreban.

Konferencija u Parizu, zakazana za 9. studenoga - kojom zajednički predsjedaju Francuska, Ukrajina i EBRD - ima za cilj potaknuti daljnja obećanja o financiranju.

U potrazi za donatorima

Ipak, za osiguravanje preostalih sredstava bit će potrebno vrijeme.

'Bit će to izazov', priznala je Renaud-Basso, dodavši kako se nada da će konferencija rezultirati dodatnim obećanjima, čak i ako je malo vjerojatno kako će cjelokupan iznos biti osiguran odmah.

Banka želi osigurati potrebna sredstva kako bi mogla dodijeliti ugovore i započeti glavne radove na obnovi 2028., budući se procjenjuje kako će sami radovi trajati oko dvije godine.

Renaud-Basso posebno je istaknula ulogu Francuske, koja kao predsjedateljica skupine G7 pokazuje 'iznimno vodstvo u održavanju ovog važnog pitanja visoko na međunarodnom dnevnom redu te u mobiliziranju potpore'.

EBRD se nada proširenju kruga donatora.

Renaud-Basso ukazala je na europske države koje su podržale prethodne projekte u Černobilu, članice skupine G7 koje još nisu dale svoj doprinos, kao i na zemlje u Perzijskom zaljevu i drugdje.

Navela je kako je u prethodnoj međunarodnoj akciji prikupljanja sredstava za izgradnju novog sigurnog zatvorenog sustava sudjelovalo oko 46 država.

EBRD ostaje optimističan i vjeruje kako će međunarodna zajednica na kraju pronaći potrebna sredstva.

Ipak, naglasila je Renaud-Basso, ovo pitanje ne smije biti ostavljeno neriješenim.

Izazov je još jednom pokazati kako zemlje mogu surađivati ​​na zaštiti nuklearne sigurnosti, baš kao što su to učinile nakon katastrofe 1986.

'Međunarodna zajednica je u prošlosti uspijevala pronaći rješenja za ovaj izazov. Vrlo je važno pokazati kako smo ga sposobni riješiti i sada te osigurati potrebnu sigurnost', poručila Renaud-Basso, a prenosi Politico.