Tuširanje hladnom vodom moglo bi biti povezano s manjim brojem dana provedenih na bolovanju, pokazuje analiza triju istraživanja provedenih u Švicarskoj. U njoj je sudjelovalo 719 ljudi, a oni koji su se redovito tuširali hladnom vodom prijavili su 31 posto manje izostanaka s posla zbog bolesti i 26 posto manje dana tijekom kojih su se osjećali bolesno.

Istraživanje je provela psihologinja Lena Glaser sa Sveučilišta u Baselu. Sudionici su se tijekom 12 tjedana najhladnijom dostupnom vodom trebali svakodnevno tuširati dvije do pet minuta. Kontrolne skupine nastavile su se tuširati kao i do tad. U završnoj analizi istraživači su izdvojili 459 sudionika koji su hladno tuširanje prakticirali najmanje 70 posto vremena. Upravo su oni prijavili manje dana bolovanja i manje dana s osjećajem bolesti u odnosu na skupinu koja se uglavnom tuširala toplom vodom.

Manje bolovanja, ali ne i dokaz da hladna voda sprječava bolesti

Sudionici su prijavili i blago poboljšanje psihološke dobrobiti i osjećaja vitalnosti. Poboljšanje fizičke dobrobiti nije bilo statistički značajno.

Važno je razlikovati manji broj dana bolovanja od manjeg broja obolijevanja. Istraživanje nije dokazalo da hladni tuševi sprječavaju infekcije ili jačaju imunitet. Podaci o zdravlju i izostancima temeljili su se na iskazima sudionika, a ne na liječničkim pregledima ili laboratorijskim testovima.

Osim toga, sudionici nisu nasumično razvrstani prema tome jesu li se doista redovito tuširali hladnom vodom. Zato nije moguće sa sigurnošću zaključiti da je upravo hladna voda uzrokovala uočene razlike. Rezultati zasad nisu objavljeni u recenziranom znanstvenom časopisu. Istraživanje je dio doktorske disertacije, a rad s rezultatima predan je časopisu Journal of Health Psychology.

Slični rezultati zabilježeni su i ranije

Nizozemska studija iz 2016. godine, u kojoj je sudjelovalo 3018 osoba, također je pokazala povezanost hladnog tuširanja i manjeg broja izostanaka s posla. Sudionici su tijekom 30 dana završavali tuširanje hladnom vodom u trajanju od 30, 60 ili 90 sekundi. Istraživači su zabilježili 29 posto manje izostanaka zbog bolesti, ali nisu pronašli značajnu razliku u ukupnom broju dana tijekom kojih su se sudionici osjećali bolesno. Jedno od mogućih objašnjenja bilo je da su ljudi lakše obavljali svakodnevne obveze unatoč simptomima, piše Science Alert.

Zašto bi hladna voda mogla imati takav učinak?

Švicarsko istraživanje nije ispitivalo biološke mehanizme koji bi mogli objasniti rezultate. Jedna od mogućnosti jest da izlaganje hladnoći potiče reakcije živčanog i imunološkog sustava, no nije dokazano da takve promjene pružaju bolju zaštitu od infekcija. Istraživanje iz 2024. zabilježilo je promjene u pokazateljima imunološkog odgovora kod osoba koje su se tuširale hladnom vodom, ali ni ono nije potvrdilo da takva navika smanjuje rizik od bolesti.

Za pouzdanije zaključke potrebna su veća istraživanja koja bi uključivala objektivne zdravstvene pokazatelje, a ne samo odgovore sudionika u upitnicima.

Hladni tuševi nisu za svakoga

U švicarskom istraživanju sudjelovali su uglavnom zdravi odrasli ljudi u dobi od 18 do 65 godina. Osobe s određenim kroničnim bolestima koje bi se mogle pogoršati izlaganjem hladnoći nisu bile uključene, pa se rezultati ne mogu primijeniti na sve. Mnogi sudionici odustali su tijekom prva dva tjedna, nakon čega se broj odustajanja smanjio. Istraživači zato preporučuju postupno snižavanje temperature vode, bez forsiranja izlaganja hladnoći.

Dosadašnji rezultati upućuju na moguću povezanost redovitog hladnog tuširanja i manjeg broja izostanaka s posla, ali ne dokazuju da je riječ o pouzdanoj metodi prevencije bolesti.